Navodno na tom zemljištu živi 39 tih glodavaca, što onda čini 64.102 eura za svakog hrčka. Čitave kuće se u tom kraju mogu kupiti jeftinije.

"2 i pol milijuna - odakle im ta svota? Trebali bi ih jednostavno staviti u kutiju i negdje iskrcati", govori jedan građanin Erfurta novinaru postaje MDR. "U slučaju Erfurta, to je naravno nevjerojatna količina novca", rekao je Stefan Petzold, savjetnik za korištenje zemljišta i urbani razvoj pri njemačkoj ekološkoj udruzi NABU, piše DW.

No istaknuo je da nije jednostavan zadatak pronaći prikladan dom za ovu životinju, jednu od najugroženijih sisavaca u Njemačkoj. Hrčci žive gotovo isključivo na plodnim poljoprivrednim površinama, gdje se lako mogu ukopati u meko, orano tlo i pronaći pouzdan izvor hrane.

Suvremene tehnike uzgoja i pesticidi uništili su staništa europskih hrčaka posljednjih desetljeća, uništivši 99% njemačke populacije.

"Mediji pretjeruju"

"Životinje su se prilagodile svom okolišu i ne mogu samo tako živjeti negdje drugdje", rekao je Petzold. Morat će se pronaći, kupiti i pripremiti odgovarajuće polje za hrčke s prethodno izbušenim rupama, planirati ozimom pšenicom, lupinom i graškom kako bi im se pružile najbolje moguće šanse za preživljavanje.

Nakon što to bude spremno, životinje će biti katalogizirane i sakupljene, premještene i zatim godinama redovito nadzirane kako bi se osiguralo da su se prilagodile svom novom staništu."

Usprkos tom golemom poslu u spašavanju hrčaka, Petzold smatra kako mediji pretjeruju u izvještavanju o ovom trošku: "Nisu hrčci krivi što su prepreka za ovaj građevinski projekt, to je loše planiranje", misli aktivist za zaštitu životinja. Po njegovom mišljenju, da su projektanti škole ranije znali kako ugrožavaju stanište ugrožene vrste, mogli su odrediti alternativnu lokaciju. "Obično su troškovi očuvanja prirode prilično niski za građevinske projekte, to je u pravilu manje od 5% ukupnih troškova izgradnje."

"Ludilo s propisima!"

To nipošto nije mišljenje svih građana Njemačke. Bivši berlinski sudac Klaus-Martin Groth za list Berliner Zeitung ovog svibnja tvrdi: "Zaštita vrsta jedna je od najvećih prepreka izgradnji u ovom gradu. Investitor nikad ne zna točno, hoće li projekt moći biti i realiziran."

Grothova tvrtka zastupa jednog od dva investitora koji su htjele uložiti 60 milijuna eura u poslovni park Cleantech u berlinskoj četvrti Marzahn — prije nego što je berlinski upravni sud presudio protiv planirane gradnje zbog moguće prisutnosti europske zelene žabe krastače, prenosi Index.

Verena Riedl, stručnjakinja za biološku raznolikost pri NABU-u, rekla je kako često čuje žalopojke kako "očuvanje vrsta koči građevinske projekte", te da su propisi i procesi planiranja duljine u Njemačkoj "previše dalekosežni i prestrogi."