Rusija i SAD, daleko najveće svjetske nuklearne sile, pregovarele su o nizu velikih sporazuma o smanjenju strateškog nuklearnog naoružanja otkad je Ronald Reagan prvi put došao na vlast 1981. godine.

No ruska invazija Ukrajine uzrokovala je najozbiljniju krizu u odnosima između Rusije i Zapada od Kubanske krize 1962. godine, kada su mnogi strahovali da je svijet na rubu nuklearnog rata.

Medvedev, dok je bio predsjednik od 2008. do 2012. godine, potpisao je Novi START (Sporazum o smanjenju strateškog naoružanja) 2010. godine s Barackom Obamom u Pragu, a sporazum je zatim bio produljen u veljači 2021. godine na još pet godina, do 2026. godine.

“Sada je sve mrtva zona. Trenutno nemamo nikakvih odnosa sa SAD-om. Na nuli su”, rekao je Medvedev na Telegramu raspravljajući o novom sporazumu o smanjenju strateškog nuklearnog naoružanja.

“Još nema potrebe s njima pregovarati (o nuklearnom razoružanju). To je loše za Rusiju”, rekao je Medvedev, koji trenutno služi kao potpredsjednik Ruskog vijeća sigurnosti.

“Nek se vrate trčeći ili dopužu natrag i zatraže to”, rekao je o pregovorima.

Rusija i SAD kontroliraju oko 90 posto nuklearnih glava u svijetu, dok svaka zemlja posjeduje oko 4000 nuklearnih glava u svojim vojnim zalihama, prema podacima Saveza američkih znanstvenika.

Medvedev, koji se kao predsjednik nastojao predstaviti kao reformator koji želi bolje odnose sa Zapadom, predložio je da Moskva bude žešća prema SAD-u.

Spomenuo je pritom sovjetskog čelnika Nikitu Hruščova na Općoj skupštini Ujedinjenih naroda koji je cipelom udarao po govornici.

“Postoji još jedna dokazana metoda komuniciranja s Amerikom na ovu temu – udarati cipelom po UN-ovoj govornici. Nekoć je to funkcioniralo.”

Bijesan zbog kritika upućenih Sovjetskom Savezu o “gutanju” dijelova Istočne Europe, Hruščov je 1960. godine zamahnuo cipelom na Općoj skupštini, prema izvješću New York Timesa, i udario njome o stol.