Vanjskopolitička novinarka Mirjana Rakić smatra kako bi najlogičnije bilo da “strana koja je počela rat popusti i prekine sve to”. Ipak, ona ne smatra da je takav scenarij izgledan. Iskreno, kaže, kako “nismo mogli vjerovati ni da će doći do ovoga” te da su svi mislili da se radi o isticanju sile koje nikada neće dovesti do realizacije sukoba. Prema njenim riječima znakovit je govor ruskog predsjednika Vladimira Putina kojeg je održao na proslavi Dana pobjede u Moskvi i u kojemu je spominjao Donbas, piše N1.

“On svoje ciljeve ne može ostvariti pa će tražiti način da se povuče. Ali na način da to domaćoj javnosti može predstaviti kao pobjedu. Onda bi to mogao biti Donbas jer tu je on išao u zaštitu Rusa od ukrajinskih nacista. ‘Mi smo zaštitili svoj narod, Ruse koji tamo žive’ jer on pod Rusima smatra sve koji govore ruskim jezikom. To bi se moglo dogoditi, ali ni to se neće dogoditi tako brzo. I to je najveći problem”, smatra ona.

Putin bi mogao pripojiti Donbas kao što je to 2014. napravio s Krimom. “Moskva očito misli da će tako biti i u slučaju Donbasa, to je karta s kojom će se pregovarati”, zaključuje Rakić.

Ni analitičar Žarko Puhovski nije optimističan po pitanju vremena kad bi ovaj sukob mogao završiti. “Trajat će još mjesecima”, kaže.

O mogućim scenarijima za kraj rata u Ukrajini pitali smo i našeg novinara Ivana Hrstića koji je i prije početka invazije tvrdio da će Rusi napasti Ukrajinu.

“Putin će se, bez veće mobilizacije u Rusiji, naći na sigurnoj putanji poraza u Ukrajini. Za sada se ima čime pohvaliti pred ruskom javnošću”, govori Hrstić nabrajajući sve što su ruske snage dosad uspjele osvojiti u Ukrajini (gotovo 100 posto Hersonske oblasti, dvije trećine Zaporižske oblasti, kopneni most do Krima širok 80-140 kilometara, oko 90 posto Luhanske oblasti, a nakon osvajanja Popasne u ruskim kliještima se nalaze Siverodonjeck i Lisičansk…). Ipak, teško da će Rusi uspjeti osvojiti i Slovjansk i Kramatorsk. Ukrajinske snage imaju strahovite gubitke, ali “brže otupljuje udarna oštrica ruskog osvajača”, govori Hrstić.

Širenje sukoba izvan Ukrajine

Otkako je počeo rat u Ukrajini svakim danom raste i strah da bi se ovaj krvavi sukob mogao proširiti na druge zemlje, ponajprije na zapadnog susjeda Ukrajine, Moldaviju.

“Sad se čini da će to još dugo trajati i, nažalost, završit će tako da nijedna strana neće ostvariti svoje ciljeve. Ukrajina se neće uspjeti u potpunosti obraniti, tako da izbaci agresore sa svog teritorija, a Rusija neće dobiti sve što je željela. Ključno je pitanje je li moguć ruski plan B, da se uz obalu dođe do Moldavije? To bi s ruskog gledišta bio uspjeh jer bi mogli povezati nove neovisne republike i barem jednu državu iz svog susjedstva izbaciti iz kandidature za NATO pakt”, objašnjava profesor Puhovski.

“Koji će to još ruski narodi biti koje on smatra da treba zaštiti od postojećih zemlja? To je da se čovjek počne bojati budućnosti. Iako, mislim da ni on (Vladimir Putin, op.a.) neće dočekati tu budućnost”, govori Rakić.

Za Vladimira Putina poraz kao ni bilo što što podsjeća na poraz – nije opcija, smatra Hrstić. Kad Putin iscrpi scenarije kojima bi mogao pokušati prikrivenu mobilizaciju, krenut će “rat iscrpljivanja” u kojemu će biti fizički uništeno ukrajinsko gospodarstvo, a rusko iscrpljeno sankcijama.

Kraj rata i kraj Putina

Kako će onda završiti rat ako svi scenariji izgledaju kao da je pred nama beskonačna ratna era?

Hrstić kaže kako se pravi odgovor krije samo u kristalnoj kugli. “U njoj gledamo kako Putin osobno nestaje s političke pozornice, bilo da se njegovo zdravstveno stanje pokaže dovoljno ozbiljno, bilo da ga sami Rusi eliminiraju kao još jednog paranoičnog diktatora koji ih je doveo na ratnu putanju s cijelim demokratskim svijetom. Nijedno ni drugo ne treba očekivati preko noći, no jedino tad može se očekivati kraj ovog rata u punom smislu riječi”, govori Hrstić. Objašnjava i kako “lešinari već kruže” te kako će kada dođe kraj Putinovom režimu biti ugrožen i opstanak Ruske Federacije čija će nova vlast morati vratiti sve što je otela Ukrajini, uključujući i Krim.

Kada završi ovaj rat i Ukrajina će biti prisiljena na neki oblik federacije, ali Hrstić budućnost i Rusije i Ukrajine vidi u istom kolu – u okviru Europske unije suverenih država. “Tad će I Rusija biti dio zajedničke sigurnosne arhitekture, a pitanje granica NATO-a postati potpuno bespredmetno”, zaključuje.

“Kraj je kad se kovčezi počnu vraćati kući”

“Zasad je najvjerojatnije da se neće puno mijenjati bojišnica ako neka strana ne doživi iznenadni kolaps i ostat će neka vrsta primirja u kojoj će Putin na koncu imati manje nego što je imao kad je počeo rat”, zaključuje profesor Puhovski priču o mogućim ishodima sukoba u Ukrajini.

“Kad ove sankcije počnu i Rusi osjećati na svojoj koži… Sve to ima granice, a najstrašnija je granica kad se počnu kovčezi vraćati kući. Teško da ijedna vlast može otrpiti to kad se vojnici u kovčezima počnu vraćati kući.” Postoji priča da su jedan drugi ruski ratni pohod, onaj u Čečeniji, zaustavile majke čiji su sinovi odlazili u borbu, a kući se vraćali u kovčezima. I ovo je tužna istina kojom bi, prema riječima Mirjane Rakić, mogao završiti još jedan nepotreban i tragičan rat u ljudskoj povijesti, piše N1.