Europa se ovaj tjedan suočava s daljnjim pritiskom zbog plina nakon što je ruski Gazprom rekao da će ponovno smanjiti dotok u Europu kroz plinovod Sjeverni tok 1, na tek petinu njegova kapaciteta.

“Nije to bila nemoguća misija! Ministri energetike 27 članica okupljeni u Bruxellesu uspjeli su postići politički sporazuma o smanjenju zahtjeva za plinom za nadolazeću zimu”, objavilo je na Twitteru češko predsjedništvo, prenosi agencija AFP.

Uz desetak zemalja EU-a koje su već suočene sa smanjenom opskrbom iz Rusije, Bruxelles je upozorio da je potpuni prekid isporuke vjerojatan i poziva zemlje da se pripreme štedeći plin i skladišteći ga za zimu.

EU se pribojava da je prekid isporuke plina iz Rusije vrlo izgledan te da će Moskva to učiniti u znak odmazde zbog sankcija bez presedana koje je kolektivni zapad nametnuo Rusiji zbog rata u Ukrajini.

Ministri energetike usvojili su prijedlog za sve članice EU-a da dobrovoljno smanje potrošnju plina za 15 posto od kolovoza do ožujka.

Iako je cilj dobrovoljan, Komisija bi ga mogla učiniti obvezujućim u slučaju krize opskrbe, no postoje izuzeća za niz zemalja i industrija.

Njemački ministar energetike Robert Habeck rekao je da će ovaj dogovor pokazati predsjedniku Vladimiru Putinu da je Europa i dalje ujedinjena.

“Nećete nas podijeliti”, rekao je Habeck.

Mađarska je bila jedina zemlja koja se usprotivila tom planu, navode dva europska dužnosnika.

Obveze uz izuzeća
Međutim, plan je prije prihvaćanja naišao na otpor niza vlada i članice su ga preinačile kako bi uključile iznimke za brojne zemlje i industrije.

Neki su pak upozorili da blaža pravila znače rizik da države ne uspiju uštedjeti dovoljno plina za zimu. Dok su vlade, uključujući Njemačku, najvećeg europskog korisnika plina, pojačale svoje mjere za uštedu energije, države EU-a smanjile su svoju kombiniranu upotrebu plina za samo 5 posto, usprkos višemjesečnom rastu cijena i sve manjoj ruskoj opskrbi.

Prema prerađenom prijedlogu iz obvezujućeg cilja izuzele bi se države poput Irske i Malte koje nisu povezane s plinskim mrežama EU-a. Države koje izvoze plin drugima i one s gotovo punim skladištem plina mogle bi imati blaže ciljeve, a industrije poput kemijske i čelika mogle bi biti izuzete.

Plan je testirao solidarnost EU-a, a neke države kažu da je nametanje jednakog postotka smanjenja u svim zemljama nepravedno. Kritičari uključuju Španjolsku, koja se ne oslanja na ruski plin, i Grčku, koja kaže da bi se mogla nositi s ruskim prekidom isporuke.

Poljski dužnosnik rekao je da će se zemlja usprotiviti svim pravilima koja bi drugim članicama EU-a mogla dopustiti korištenje poljskih rezervi plina.

Ruski Gazprom za najnovije smanjenje isporuke plina kao objašnjenje naveo je probleme s turbinom, no europski povjerenik za energetiku Kadri Simson tvrdi da je taj potez “politički motiviran”.

Prije invazije na Ukrajinu potkraj veljače, Rusija je isporučila 40 posto plina EU-u.