Naime, kako piše Politico, europski čelnici razmišljaju o uvođenju posebnog načina financiranja za najgori mogući scenarij – sukob s Rusijom. Iako, nije ona jedini razlog, piše N1.

Malo je stvari u bloku od 27 zemalja tako žestoko politički kao što su pregovori o njegovom sedmogodišnjem proračunu od otprilike bilijun eura ili tisuću milijardi. Globalne napetosti izjedaju europski osjećaj samozadovoljstva pa zahtjevi da se usmjeri investicije za vojne potebe postaju sve glasniji.

Zadužen za tako nešto trebao bi biti Johannes Hahn, europski povjerenik zadužen za proces.

“Rasprave o ovome trajat će barem sljedeće tri i pol godine, ali cilj je privući čelnike i najviše dužnosnike iz cijelog bloka i šire”, kazao je Hahn.

Pitanja na koja treba odgovoriti do kraja 2027. uključuju kako i koliko novca prikupiti, tko bi ga i na što trebao trošiti i trebaju li ga vlade dobiti bez pitanja ili uz posebne uvjete. Neće biti lako donijeti odgovore jer oni moraju biti usuglašeni na razini cijele Unije, što znači slaganje svih 27 zemalja članica. No, koliko god bilo teško, pregovori na tu temu moraju započeti.

A prvi cilj je, analizira Politico, riješiti problem Viktora Orbana i njegovog konstantnog protivljenja politikama iz Bruxellesa, otvorenog “koketiranja” s Vladimirom Putinom i Kinom. Ali, nije samo on problem.

Europska unija nije jedinstvena po pitanju zelenih politika, odnosno, treba li usporiti s njihovim provođenjem pa tako umiriti njene sve brojnije protivnike ili nastaviti odlučno dalje, što bi značilo manje sredstava za vojne svrhe. Već sad se otprilike dvije trećine proračuna troši na subvencioniranje poljoprivredne industrije i infrastrukturnih projekata u najsiromašnijim regijama Europe.

Također, zemlje koje smatraju da su manje pogođene ratom u Ukrajini, poput Španjolske, odupiru se snažnijem ulaganju u obranu. A tu je i pitanje odakle uopće nabaviti toliki novac jer bilijun eura ne može se pronaći na ulici. Posebno ako se zna da trenutni ukupni proračun iznosi oko 1,2 bilijuna eura.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron podržava udvostručenje višegodišnjeg proračuna EU-a, ali podosta je usamljen u tom stavu. Posebno jer se zbog tog udvostručenja predlažu novi porezi, uključujući one na emisije ugljičnog dioksida i dobit multinacionalnih kompanija.

Macron u startu ima podršku baltičkih zemalja, ali osim Španjolske, protivi mu se Nizozemska. Argumenti protivnika su da bi vojni proračun “preselio” vlast u Bruxelles, “što ruši samu ideju Europske unije”. I te riječi dolaze baš od Marka Ruttea, bivšeg nizozemskog premijera i trenutno glavnog kandidata za šefa NATO saveza.

Jasno je, slijede mukotrpne rasprave, što Rusiji, ali i Kini, itekako odgovara. Izvršno tijelo EU-a iznijet će službeni prijedlog u ljeto 2025., koji će morati jednoglasno odobriti vlade EU-a prije kraja 2027. A da bi ti pregovori bili nešto lakši, potrebno je pozabaviti se pitanjima poput budućnosti poljoprivrednih subvencija bloka ili utjecaja pristupanja Ukrajine na financiranje siromašnijih regija.