Cjepivo protiv bolesti COVID-19 kod osoba koje su preboljele zarazu koronavirusom SARS može izazvati superimunitet. Unatoč tome što je riječ o zarazi koja se pojavila još 2002. Jedna je to od glavnih tema vodećih svjetskih znanstvenih časopisa poput Sciencea ili Naturea.

Pronađeno je da se imunosustav tih osoba nakon cijepljenja uspješno bori protiv različitih varijanti novog koronavirusa SARS-CoV-2, kao i srodnih koronavirusa pronađenih kod šišmiša ili ljuskavaca. Riječ je o studiji koju su u The New England Journal of Medicine objavili singapurski stručnjaci, a rezultati tog istraživanja bude nadu u mogućnost da se razviju takva cjepiva koja bi mogla štititi od svih varijanti SARS-CoV-2, kao i drugih koronavirusa koji bi mogli biti izvor nekih budućih pandemija.

SARS i SARS-CoV-2 spadaju u istu skupinu, sarbecoviruse, gdje su još i drugi slični virusi kakvi se pronalaze u šišmiša te ljuskavaca. Takvi virusi, poznato je, koriste protein šiljastog nastavka kako bi se povezali s ACE2 receptorom na membrani stanica domaćina da bi na taj način ušli u stanicu. I SARS i SARS-CoV-2 mogu prijeći sa životinje na čovjeka. SARS nije izazvao pandemiju, ali se svejedno proširio na 29 zemalja. A govorimo o razmaku manjem od 20 godina, od izbijanja epidemije SARS-a do pandemije SARSom-CoV-2. Nameće se jasan zaključak kako ova grupa virusa ima potencijal izazivanja širokih zaraza pa na njih svakako treba obratiti pažnju, prenosi portal Večernji.hr. 

Linfa Wang, virolog na medicinskom fakultetu Duke-NUS u Singapuru potražio je osobe koje su preboljele SARS kako bi vidio nudi li im to preboljenje zaštitu od SARS-CoV-2. Otkrio je da i dalje imaju antitijela koja blokiraju SARS, no ista antitijela nisu imala utjecaj i na SARS-CoV-2, što je bilo začuđujuće jer se radi o srodnim virusima. No, nakon cijepljenja Pfizer/BioNTechovim cjepivom situacija se drastično promijenila – organizam tih osoba proizveo je velike količine antitijela učinkovitih protiv oba virusa i to već nakon samo prve doze cjepiva.

Usto, pronađena su antitijela protiv tri prevladavajuće varijante virusa SARS-CoV-2, alfa, beta i delta te protiv pet koronavirusa pronađenih u šišmiša i ljuskavaca. Takav imunosni odgovor nije zabilježen kod bilo koga cijepljenog s dvije doze bilo kojeg od postojećih cjepiva. U studiji se sugerira kako se takav odgovor događa jer cjepivo na neki način podsjeća imunosustav na dijelove virusa SARS koji su prisutni i kod virusa SARS-CoV-2 te vjerojatno i kod mnogih drugih sarbecovirusa. Cjepivo koje bi bilo široko učinkovito protiv sarbecovirusa moglo bi se primjenjivati na stanovništvu visokorizičnih područja u kojima obitavaju životinje kod kojih oni mogu biti prisutni, čime bi se ograničilo potencijalno širenje tih virusa na ljude.

Iznesena je u analizama studije i zanimljiva zamisao oko treće doze, a to je da bi ona mogla biti korisnom ako bi omogućavala imunost protiv virusa SARS, čime bi se možda postigao sličan, tako snažan, imunoodgovor. I doista se, po Wangovim riječima, rade takva preliminarna istraživanja na miševima. No, ova ipak manja studija ne daje odgovor na pitanje koji to dijelovi koronavirusa potiču takav široki imunosni odgovor, a što je ključno pitanje u kontekstu razvoja cjepiva kojim bi se takav odgovor postizao. Ako bi to bili dijelovi koji ne bi bili prisutni samo kod sarbecovirusa, nego kod svih koronavirusa, tada bi to predstavljalo potencijal za stvaranje cjepiva protiv svakog koronavirusa.

Ideja o univerzalnom cjepivu nije nova, ona se već razvijaju s određenim uspjesima u laboratorijskim istraživanjima i to s učincima vrlo sličnim opisanom.