Cijena barela na londonskom tržištu porasla je prošloga tjedna 1 posto, na 85,53 dolara, a u jednom je trenutku dosegnula 86,10 dolara, novu najvišu razinu u tri godine.

Na američkom je tržištu, pak, barel poskupio 1,7 posto, na 83,76 dolara, novu najvišu razinu od listopada 2014. godine.

Podršku cijenama pruža rast potražnje za naftom, ali i ostalim energentima zbog oporavka svjetskog gospodarstva od koronakrize, dok najveći proizvođači ‘crnog zlata’ drže relativno ograničenu proizvodnju.

Uz to, cijene rastu zbog bojazni od nestašice ugljena i plina u Kini, Indiji i Europi, što je potaknulo rast cijena tih energenata. Zbog toga su, pak, neki proizvođači struje prešli s plina na jeftinije lož ulje i dizel.

Kina je prošloga tjedna najavila da će intervenirati kako bi zaustavila rast cijene ugljena i osigurala opskrbu strujom na pragu zime.

Unatoč rastu potražnje, početkom listopada Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) i njezini saveznici, predvođeni Rusijom, odlučili su da će u studenome povećati proizvodnju za samo 400 tisuća barela dnevno, kao što su i dogovorili ljetos.

“Cijene bi mogle rasti i u jako kratkoročnoj perspektivi jer ulagači baš i nemaju poticaja za prodaju, s obzirom na globalni manjak u ponudi energenata i činjenicu da OPEC+ samo promatra što se događa”, tumači Louise Dickson iz Rystada.

Američko je tržište prošloga tjedna potaknuo i podatak ministarstva energetike da su zalihe sirove nafte u čvorištu u Cushinu pale na 31,2 milijuna barela, najnižu razinu od listopada 2018. godine.

“Čini se da američka potražnja za benzinom doživljava bablje ljeto”, zaključili su analitičari PVM-a, ukazujući na najveću potražnju u ovo doba godine od 2007., unatoč visokim cijenama na benzinskim stanicama.

Cijena barela na londonskom tržištu porasla je od početka godine više od 50 posto, zahvaljujući oporavku potražnje za naftom uslijed oporavka gospodarstava, ali i OPEC-ovom održavanju proizvodnje ispod pretpandemijskih razina.