Riječ je o fenomenu koji se u specijaliziranim medijskim te ekološkim i drugim aktivističkim krugovima opisuje izrazom “krivotvorenje ribe”. Kako je riječ o pojavi koja se u Europi posljednjih godina otkriva vrlo često, a predstavlja udar i po zdravlje građana i po ekonomiju, Guardian je prikupio i analizirao istraživanja provedena posljednjih godina na tu temu posebno diljem EU-a, ali i šire diljem svijeta.

Vijetnamski som “jutros ulovljen kod Komiže”?

Rezultati ove analize pokazuju da je diljem svijeta “krivotvoreno”, odnosno da su manje kvalitetne vrste ribe podvaljene kao kvalitetnije, čak 36 posto svih riba i morskih organizama na tržištu.

Slično istraživanje prije pet godina provela je i ekološka nevladina organizacija “Oceana“, te je tada utvrđeno da je svaka peta riba na svjetskim tržištima krivotvorena, odnosno označena lažno, točnije, bila je riječ o 19 posto.

Guardianova analiza ukazuje na to da se problem s ovom vrstom kriminala u pet godina udvostručio. Posebno mjesto u ovoj analizi zauzima tajno istraživanje koje je stotinjak znanstvenika provelo u 180 restorana u 23 zemlje u Europi, mahom u članicama EU-a.

Najgore stanje zabilježeno je u Španjolskoj, na Islandu, te u Finskoj i u Njemačkoj, gdje se pokazalo da je u tamošnjim restoranima lažno označeno između 40 i 50 posto ribe. Najčešće pogrešno označene su kirnja i razne vrste plotica, dok su plavo- i žutoperajna tuna, list i grgeč među najrjeđe “krivotvorenima”. Uglavnom je riječ o podvaljivanju ribe koja je po obliku i okusu negdje na tragu originalne ribe, što na kraju dovodi do toga da na tanjur ili u košaricu u dućanu dobijete neku ribu koja je uzgojena u Vijetnamu ili u Kambodži, prenosi N1.

Točno takav je bio slučaj iz 2016. kada je prodavač na ribarnici u Splitu pokušao prodati vijetnamskog soma kao zubaca. Vijetnamski som, pisala je tada Slobodna, po kilogramu je koštao samo 30 kuna, a kako je prodavač mislio za sugrađanina da je stranac, pokušao mu je uvaliti lažnog zubaca po cijeni od 250 kuna za kilogram, tvrdeći da je riba tek ulovljena kod Komiže. Dotični Splićanin je tada govorio i da je na vrlo sličnu situaciju naišao malo poslije i u jednom velikom hrvatskom prodajnom lancu.

Najnovija istraživanja koja je analizirao Guardian Hrvatsku, iznenađujuće, ne spominju u dijelu istraživanja po restoranima. U međuvremenu, online više nisu dostupni podaci Europske komisije, a koji su obuhvaćali stanje u Hrvatskoj na koje se u svom istraživanju oslanjala Oceana, pa je na svojoj karti zabilježila incident iz Zagreba.

Međutim, N1 je među istraživanjima što ih je analizirao Guardian, pronašao ono o stanju u prodajnim lancima u Hrvatskoj i u Srbiji, gdje su se ispitivale trgovačke ili pak prerađivačke tvrtke koje zapravo i same trpe prevare ovakve vrste, te im je u interesu da se takav kriminal iskorijeni.

Bila je riječ o 36 tvrtki iz Srbije i 17 iz Hrvatske. Rezultati su konačno bili takvi da je podvaljivanje jednih morskih organizama, manje kvalitetnih ili uzgojenih odnosno ulovljenih na nedopuštene načine, pod druge, kvalitetnije, zdravstveno ispravnije bilo jednako učestalo kao i podvaljivanje nekvalitetnog maslinovog ulja, alkoholnih pića ili pak krivotvorenog meda.

148 milijardi dolara vrijedan organizirani kriminal

Tvrtke iz Hrvatske i iz Srbije su tada navodile i to da su proizvodi na kojima su utvrdili prevare, jer nisu se istraživale samo ribe, češće bili zamrznuti i posebno prerađeni nego svježi.

Oceana je 2014. godine procijenila da je riječ o kriminalnom biznisu ukupne vrijednosti diljem svijeta od čak 148 milijardi dolara.

U Italiji su pronašli slučajeve da se kao lignja prodaje napuhača, riba koja zna biti i vrlo otrovna. U SAD-u su najčešće “krivotvorene” ribe sneper, škarpina i losos, i to tako da se pod tim imenima najčešće podvaljuje vijetnamski som koji je osvanuo i u Splitu. Nesretna riba se, inače, u Vijetnamu proizvodi tako da joj meso na kraju bude puno antibiotika, bakterija i hormona, a povrh svega nutritivna vrijednost joj je jako loša i okus joj je bljutav.

Oceana je otkrila da se ta riba koristi u imitiranju čak 18 drugih vrsta riba. U Grčkoj se otkrivalo da oslić odglumi bakalara, a prema izvještaju slično se događa i u SAD-u. Škarpina je u SAD-u posebno kompromitirana; otkriveno je čak 66 drugih ribljih vrsta koje su je glumile i građanin još malo koje zemlje još može biti siguran što zapravo jede.

Napuhača je u Kini otkrivena kao bakalar, kao bucanj na Tajvanu, kao grdobina u Chicagu. Oceana je u pet zemalja zabilježila vrlo ozbiljne slučajeve trovanja nakon što su ljudi jeli eskolara koji su im prodali ili servirali kao bakalara, brancina…