Predavač Luka Batur, nakon rada u KBC Rebro, sada radi za savjetovalište u prehrani Nutricionizam.hr, a klijenti su mu npr. Marko Rog iz Cagliarija i Matej Mitrović iz Rijeke.

Vječne teme predavanja, koje nije bilo namijenjeno samo djeci-sportašima, bile su što je zdrava prehrana i kako je postići, izvori energije bitni na treningu i utakmici, makronutrijenti, hidracija, dodaci prehrani i najčešće greške, uz napomenu da su bile predstavljene općenite smjernice, koje ne moraju vrijediti za svakog pojedinca.

Čini se da je zdrava prehrana jedno od područja o kojem ljudi imaju najviše zabluda pa donosimo samo dio zanimljivih stvari koje su predstavljene na predavanju, a neke su suprotne uvriježenom mišljenju većine.

Zdravo hranjenje ne znači da pojedinu vrstu hrane treba izbjegavati, već je stvar u umjerenosti i kontroli. Cilj zdrave prehrane je zadovoljavanje fizioloških, ali i psiholoških potreba te minimaliziranje unosa otrova, s tim da su zapravo vrlo rijetke tvari u hrani koje su otrovi i koje treba potpuno izbjegavati; većina tvari koje su štetne, štetne su samo zbog prevelikih količina.

Ljudska tendencija je preporuke za konzumaciju voća i povrća okrenuti sebi u korist i to na način da se često povrće koje im možda nije omiljeno zamijeni većom porcijom voća, što svakako nije optimalna praksa. Iako je više puta kroz predavanje naglašena neopravdanost “crno-bijele” karakterizacije namirnica, predavač je bio kritičan prema "bijeloj paučini", kako je nazvao kruh koji obično kupujemo u pekarama, ističući da, kad je barem kruh u pitanju, postoje bolje opcije. Nadalje, pogrešna je praksa nagrađivanja djece hranom. Primjerice, obećavanje čokolade nakon što se pojede brokula može kod djece ostaviti dojam kako su slatkiši vredniji od povrća.

Kako je točne brojke o potrebnoj količini vode na dnevnoj razini teško dati, poglavito jer iste ovise o intenzitetu aktivnosti ili vanjskoj temperaturi, boja urina nam je praktični indikator stanja hidriranosti. Luka je također istaknuo razliku između gladi (kao fiziološke potrebe za hranom) i apetita (koji je zapravo psihološka potreba za nekom specifičnom hranom ili namirnicom).

Dodaci prehrani potrebni su samo ako dijete iz nekog razloga ne može imati balansiranu prehranu, npr. zbog alergije. Također je istaknuto da tradicionalne primjere zdrave prehrane, poput borovnica, ne treba zamjenjivati egzotičnim trendovskim stvarima poput goji sjemenki, ukoliko su te senzacionalistične stvari skuplje, jer veća cijena neće značiti više zdravlja. Alkohol, tradicija nakon utakmice ili treninga, neće škoditi amaterima i rekreativcima (govorimo sada, naravno, o odraslima), no profesionalnim sportašima će smetati jer im može poremetiti san.