Nisu dobri bili samo Šibenčani, već i momčadi koje su veliki dio jesenske polusezone živjeli gledajući u leđa Šibenčanima, sada se opasno primiču – Slaven Belupo je na tri boda zaostatka, a Istra 1961 na četiri. Budući da je vrlo izgledno kako se Hrvatski dragovoljac neće dugo zadržati u prvoligaškom društvu zbog velikog zaostatka, a ove sezone samo posljednje plasirana ekipa ide put Druge HNL. Budući da nema dodatnih kvalifikacija, Šibenčani se ne moraju brinuti gdje će u ovom trenutku za godinu dana biti. Barem što se tiče rezultat. Sve kladionice vide Dragovoljac kao taj koji će napustiti prvoligašku družinu. Sasvim opravdano.

Loš ulazak i dobar završetak

Dakle, Šibenik će u proljetni dio ući s 22 boda iz 20 utakmica. Ako u obzir uzmemo sve HNL sezone Narančastih, ovo je njihova osma najbolja jesen te najbolja od 2009. godine. Jasno, mora se uzeti i u obzir da od 2012. do 2020. šibenske momčadi nije bilo u elitnom razredu hrvatskog nogometa. Ova bi jesen bila još i bolja za ekipu Marija Rosasa da nisu slabašno ušli u prvenstvo – s tri poraza i jednim remijem (Osijek 0:3, Gorica 1:3, Hajduk 0:1, Slaven Belupo 1:1) nakon čega su stigli do uvjerljive pobjede, pogađate, protiv Dragovoljca (6:2). Tada su krenule bolje igre, kao i plasman u osminu finala Kupa gdje su „za dlaku“ izgubili od Slavena nakon izvođenja udaraca s bijele točke. U finišu polusezone slavili su protiv Istre 1961 (4:3) i Gorice (3:2) za nešto mirniji odlazak na zimsku pauzu.

Prednjači jesen 2009.

Šibeniku je ovo jubilarna 20. sezona u Prvoj HNL te je tijekom povijesti imao neke slabije, ali i neke odlične sezone. Kao što smo spomenuli, ova je prvoligaška jesen osma najbolja od 1992. godine, a uvjerljivo prednjači sezona 2009./10. kada su Ermin Zec i društvo dogurali momčad do četvrte pozicije (iza Dinama, Hajduka i Cibalije) i finala Kupa gdje im je trofej oteo Hajduk na Šubićevcu rezultatom 0:2 u drugoj utakmici. Takva je sezona teško dostižna, kao i jesen koju je momčad Branka Karačića okončala s čak 33 osvojena boda iz 17 utakmica, što je sjajan prosjek od 1,94 boda po susretu.

Nije loše bilo niti sredinom 90-ih

Druga polovica 2000-ih je, svakako, za lijepo i ugodno sjećanje. Nakon što se 2006. godine Šibenik vratio u 1. HNL, odigrane su neke vrlo dobre sezone, kao i jeseni, a ovdje prvotno mislimo na sezone 2006./07. (30 bodova u 18 utakmica) i 2008./09. (28 bodova u 18 utakmica), uz već spomenutu 2009./10. Nije loše bilo niti sredinom 90-ih godina prošlog stoljeća kada su „Narančasti“ držali sredinu prvenstvene tablice, a i prvi dijelovi sezona bili su zadovoljavajući – 1994./95. (22 boda u 15 utakmica), 1995./96. (25 bodova u 19 utakmica) i 1996./97. (19 bodova u 15 utakmica). Najlošija je bila prva jesen, ona 1992. godine, kada je ekipa tadašnjeg trenera Franje Džidića u 15 utakmica upisala deset poraza, uz dvije pobjede i tri poraza. Na sreću, takva sezona u ovom trenutku nije ponovljiva, jer Šibenik mirno plovi prvoligaškim prostranstvima te bi njegovo ispadanje prema brojnim kladionicama, kao što je Mozzart, bilo ogromno iznenađenje.

Podsjećamo, već 29. siječnja započinje proljetni dio sezone kada Šibenik na Šubićevcu u „Dalmatinskom derbiju“ dočekuje Hajduk.

Šibenske HNL jeseni

1992.* – 5 bodova (11 utakmica) = 0,45 bodova po utakmici

1992./93. – 9 bodova (15) = 0,6

1993./94. – 11 bodova (17) = 0,65

1994./95. – 22 boda (15) = 1,47

1995./96. – 25 bodova (19) = 1,32

1996./97. – 19 bodova (15) = 1,27

1997./98. – 11 bodova (17) = 0,65

1998./99. – 17 bodova (17) = 1

1999./00. – 13 bodova (16) = 0,81

2000./01. – 22 boda (18) = 1,22

2001./02. – 17 bodova (18) = 0,94

2002./03. – 11 bodova (17) = 0,65

2006./07. – 30 bodova (18) = 1,67

2007./08. – 20 bodova (19) = 1,05

2008./09. – 28 bodova (18) = 1,56

2009./10. – 33 boda (17) = 1,94

2010./11. – 18 bodova (18) = 1

2011./12. – 14 bodova (17) = 0,82

2020./21. – 13 bodova (14) = 0,93

2021./22. – 22 boda (20) = 1,1

* Sezona 1992. igrala se u jednom dijelu (od veljače do lipnja) pa je u obzir uzeta polovica prvenstva (11 kola), a ne jesen

** U prve tri sezone za pobjedu su se dodjeljivala dva boda, no da računica bude lakša, primijenjen je današnji bodovni sustav.