Nakon uvodnog obraćanja domaćina Konferencije dr. sc. Ljube Runjića, dekana Veleučilišta u Šibeniku, Konferenciju je otvorio dr. sc. Ivan Malenica, zastupnik u Hrvatskom saboru i predsjednik Odbora za ustav, poslovnik i politički sustav te donedavni ministar pravosuđa i uprave Republike Hrvatske i potom održao uvodno pozvano predavanje na temu „“Reforma službeničkog sustava kao zalog za efikasniju javnu upravu“.

Prvog dana Konferencije održan je i  okrugli stol na temu „Reforma službeničkog sustava u Republici Hrvatskoj“, na kojem su sudjelovali panelisti Višnja Tafra (ravnateljica Uprave za službenički sustav, Ministarstvo pravosuđa i uprave Republike Hrvatske), Danijela Gaube ( ravnateljica Uprave za ljudska prava, nacionalne manjine i etike, Ministarstvo pravosuđa i uprave Republike Hrvatske), izv. prof. dr. sc. Mihovil Škarica (Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu) i Marija Dil Bračić ( Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika Republike Hrvatske).

U sklopu okruglog stola panelisti su se osvrnuli na  novine u službeničkom sustavu, te je posebice predstavljen novi pravni okvir u ovom području (Zakon o državnim službenicima, Zakon o plaćama u državnoj službi i javnim službama, Uredba o nazivima radnih mjesta, uvjetima za raspored i koeficijentima za obračun plaće u javnim službama, Pravilnik o polaganju državnog ispita, Etički kodeks državnih službenika i dr.), kao i uloga sindikata kao socijalnog partnera, te mogućnosti i izazovi hrvatskih gradova glede daljnjeg urbanog razvoja i korištenja europskih fondova u europskom urbanom prostoru.

Drugog dana Konferencije na Veleučilištu u Šibeniku održana su pojedinačna izlaganja radova u 8 odvojenih sesija i to ukupno 139 autora sudionika Konferencije iz Hrvatske i inozemstva (Njemačka, Ukrajina, Srbija, Bosna i Hercegovina, Luxembourg, Nigerija) s 67 referata. Dominirale su teme iz suvremenog upravnog prava i upravne znanosti, kao i teme iz drugih srodnih područja (radno i službeničko pravo, financiranje javnog sektora, porezno pravo, zaštita osobnih podataka, pravo na pristup informacijama, javne politike i javne službe, sudsko i mirno rješavanje sporova i dr.), koje su predstavili eminentni stručnjaci s pravnih fakulteta i veleučilišta iz zemlje i inozemstva, hrvatskih sudova i Europskog suda za ljudska prava, te iz državnih službi i javnog sektora. Posebno su naglašene teme o suvremenim procesima digitalizacije u državnim službama i javnom sektoru kao i o primjeni umjetne inteligencije i informacijskoj sigurnosti u javnoj upravi.

Uz Konferenciju se na Veleučilištu u Šibeniku održala i ljetna škola pod nazivom „ENTO Study Lab: Healing and Re-building Resilient Democracies!“. Riječ je o projektu koji je okupio profesore i studente Veleučilišta u Šibeniku, 22 studenta i 3 profesora iz Njemačke s Hochschule Kehl, kao i  goste predavače iz Mađarske, Belgije i Vukovara. Kroz zanimljiva predavanja, diskusije, vršnjačko učenje i projektne zadatke, studenti su imati priliku analizirati učinkovitost demokratskih instrumenata Europske unije te ponuditi svoja rješenja za jačanje demokratskih procesa, kao i aktivno sudjelovati u programu Konferencije.

U radu Konferencije sudjelovao je i Pierre Petit, predsjednik ENTO-a, Europske mreže obrazovnih udruga. Organizatori planiraju  do kraja 2024. godine izdati i  poseban Zbornik radova 14. međunarodne znanstvene i stručne konferencije „Razvoj javne uprave“.

Kao i prijašnjih godina, Konferencija se održala pod pokroviteljstvom Ministarstva pravosuđa i uprave Republike Hrvatske, dok su partneri Konferencije bili  Pravni fakultet Sveučilišta u Rijeci, Fakultet sociologije i prava Sveučilišta „Igor Sikorsky Kyiv Polytechnic Institut“ iz Ukrajine, Fakultet za državne i europske studije Sveučilišta Nova Univerza iz Slovenije, Državna škola za javnu upravu te Novi informator.