Šibenik na poseban način obilježio Svjetski dan vode

U HNK Šibenik, na Svjetski dan vode, 22. ožujka, predstavljena je nova inicijativa za dostupnost, promociju i zaštitu pitke vode Šibensko-kninske županije pod nazivom Voda Malih Divova.

Dok se većinom ovakvi datumi obilježavaju kratkotrajnim akcijama, ovdje se od ovoga dana pokreće trajna inicijativa kojom se želi umrežiti lokalnu zajednicu i donijeti konkretne, pozitivne promjene u ponašanju.

O čemu se radi?

Dok se svijetom nižu alarmantne projekcije o naglom smanjenju količine pitke vode (do 2040. godine bi se ta količina mogla prepoloviti!), šibenski kraj njome obiluje.

Šibensko-kninska županija obiluje vodnim resursima, koji su i sami bili predmetom brojnih istraživanja kvalitete, snage vode, krškog reljefa. Danas, upravo voda, u kombinaciji s morem, čini ovu županiju nevjerojatno privlačnom destinacijom za posjetitelje koji cijene očuvanu prirodu, autohtoni ambijent i lokalni karakter.

Šibensko-kninska županija od ove godine donosi konkretne korake kako održivi turizam spojiti s involviranom lokalnom zajednicom za zajedničko promicanje zaštite prirodnih resursa.

Inicijativom koja promiče korištenje višekratnih boca za vodu, ponudu pitke vode svojim gostima od strane lokalnih ugostitelja, te javno dostupnu pitku vodu, Turistička zajednica Šibensko-kninske žuapnije predvodi pokret mijenjanja navika koje su nužne u svrhu očuvanja prirodnih resursa, smanjenja otpada te promicanja vrijednosti regije koja je dom Malih Divova. 

Zašto Voda Malih Divova?

Kroz 80-e godine prošlog stoljeća se primjećuje neobičan fenomen na šibenskom području: naime, u šibenskoj bolnici je tada skoro svako 4. rođeno dijete - makrosomno (teže od 4 kg pri rođenju).

Ovi podaci ih svrstavaju među najveće bebe ne samo u državi, u Europi, nego su čak druge najveće u svijetu, odmah iza potomaka indijanskog plemena Cherokee. 

Upravo radi ovih interesantnih podataka, 90-ih godina u šibenskoj bolnici započinje istraživanje makrosomne djece. Na inicijativu profesora Frane Mikulandre, tadašnji ministar znanosti  Flego pokreće znanstveno-istraživačku jedinicu i naučnu knjižnicu, a tim pedijatara predvođen profesorom Mikulandrom, uključujući docenta Eugena Stoinija i doktoricu Milu Periša se udružuje da bi započeo istraživanje ove pojave. 

Nažalost, smrću profesora Mikulandre znanstveno-istraživačka jedinica se rasformirala, a rezultati istraživanja su pali u zaborav. Sve do danas, kada ponovno izlazi na svjetlo dana čineći okosnicu novog projekta Turističke zajednice Šibensko-kninske.

Priča otrgnuta iz nepravednog zaborava

Zaključci spomenutog istraživanja su pokazali da osim drugih faktora poput povoljnog socio-ekonomskog statusa, bitnu ulogu u rezultatima istraživanja igraju i okolišni utjecaji poput sunčanih sati, zdrave ishrane te kvalitete vode. 

Je li voda dinarskog krša magična?

Voda koju mi u Dalmaciji pijemo i koja teče našim krajem je voda koja je padalinama došla na područje planinskih polja iza planine Dinare na bosansko-hercegovačkoj strani granice. Voda koja je pala na ta polja se procjeđuje kroz planinu Dinaru i kao takva obogaćena njenom magičnom esencijom hrani nas i naše usjeve.

Zato imamo još od prapovijesti do danas sustavnu i civiliziranu naseljenost ovog našeg područja krša ispresjecanu malim i srednjim vodotocima koji su bili i razlog nastanka prve hrvatske države i početak našeg nacionalnog postojanja.

Voda koja je pročišćena u kršu, i obogaćena svim onim dobrim tvarima koje krš ima zasigurno je jedna od najkvalitetnijih na svijetu.

Kršiti i stasiti domaćini kroz povijest do danas

Kroz bližu i dalju povijest je također dolazilo do izražaja da je ovaj kraj dom stasitih i kršnih domaćina. Tako su engleski putopisci 19. stoljeća neizostavno izražavali svoje divljenje visinom i krševitošću lokalnog stanovništva.

Zbirka putopisa "Tu gdje istok susreće zapad" autora Marinka Šiška iz Skradina, je kompilacija upravo ovakvih zapisa, a sustavno radi na podizanju kvalitete i raznolikosti svoje turističke ponude i postaje lider u primjeni načela održivog turizma.