Gradnja tih studentskih domova koštala je građane, a ovakvi podaci potpuno su kontradiktorni s onima iz najvećih gradova poput Zagreba i Splita gdje tisuće studenata ostaje bez doma i primorani su plaćati skupi najam u stanovima.

Studentski dom Palacin u Šibeniku ni ove godine nije ni približno popunio svoju kvotu. Mjesta u tom domu je za 292 studenata, a pravo na smještaj ostvarilo je 64 studenata na prvom natječaju.

Prijavljeno je bilo njih 102, no nešto manje od 40 njih nije zadovoljilo osnovne kriterije. Ovaj studentski dom, upozoravali smo još lani, pompozno je otvarao predsjednik Vlade Andrej Plenković, a otpočetka je poluprazan. Još k tome radovi na njegovoj izgradnji trebali su biti gotovi u ožujku 2022., da bi se na kraju studenti u njega uselili na samom kraju nastave u akademskoj godini 2022./2023.

Ovaj studentski dom djeluje pod SC-om Šibenik, odnosno Veleučilištem u Šibeniku. Riječ je o projektu ukupne vrijednosti 11.328.702,31 eura, od čega je iz Europskog fonda za regionalni razvoj osigurano 1.057.535,34 eura, piše Srednja.hr.

– Obavještavamo sve studente koji nisu ostvarili pravo na subvencionirani smještaj kao i one koji se nisu prijavili na prvi krug natječaja, da će uskoro biti objavljen novi rujanski krug natječaja te ih pozivamo da se na njega prijave. Natječaj će biti uskoro objavljen na našoj web stranici, pa molimo da pratite nove obavijesti, stoji u nedavnoj obavijesti SC-a Šibenik.

U kninskom studentskom domu fra Lujo Marun, koji djeluje pod Veleučilištem ‘Marko Marulić’ u Kninu, živjet će svega 12 studenata, pokazuju konačne rang liste. Naime, u tom domu mjesta je za 78 studenata, prijavilo se 15 studenata, a dom je na kraju dobilo njih 12. Ovaj studentski dom otvoren je 2016. godine, a radovi su trajali osam godina. Riječ je o rekonstrukciji vojnih skladišta. Sastoji se od dva glavna objekta, zgrade A i B i pomoćnog objekta toplovodne kotlovnice. Projekt je financiran sredstvima Europske unije u ukupnom iznosu od 25,4 milijuna kuna.