Jedan od apostola

Sutra slavimo svetog Jakova, naslovnika šibenske katedrale

Šibenik   |   Autor: Š.I.   |   24.07.2024 u 11:17

  ŠibenikIN/arhiva
Sutra Crkva obilježava blagdan svetog Jakova, jednog od dvanaestorice apostola, a posebno se svečano slavi u gradu Šibeniku.

Sveti Jakov naslovnik je šibenske katedrale i zaštitnik najstarije gradske župe. U sklopu tradicionalne trodnevnice sutra će biti služene svete mise u 9:30 i 11:00 sati, dok će Dijamantna sveta misa biti služena u 19 sati u katedrali sv. Jakova, uz 60. obljetnicu svećeništva mons. Ante Ivasa, biskupa u miru. Propovijeda mons. Marin Barišić, splitsko-dalmatinski nadbiskup u miru.

Svetom Jakovu posvećena je šibenska katedrala koja je najznačajnije graditeljsko ostvarenje 15 i 16. stoljeća na hrvatskome tlu. Po svojoj ljepoti i stilskim značajkama predstavlja jedinstveni spomenik europskog sakralnog graditeljstva.

Sveti Jakov stariji bio je ribar, sin Zebedejev i Salomin i brat Ivana evanđelista. Rođen je u Betsaidi na Genezaretskom jezeru. Zajedno s bratom Ivanom, Krist ga je pozvao na apostolsko djelovanje 28. godine. Sveti Matej u evanđelju piše: "Idući odatle dalje, Isus opazi drugu dvojicu braće, Jakova Zebedejeva i brata mu Ivana, u lađici, s ocem, gdje krpa mreže. Pozva ih. Oni odmah ostave lađicu i svog oca te pođu za njim' (Mt 4,21-22).

Zajedno s Petrom i Pavlom pripadao je najužem krugu Isusovih sljedbenika. Bio je s njima nazočan uskrsnuću Jairove kćeri, Isusovu preobraženju na Taboru te za vrijeme agonije u Getsemanskom  vrtu.

Život je završio mučeničkom smrću oko godine 42. u Jeruzalemu. Po naredbi Heroda Agripe, unuka onoga Heroda koji je dao pobiti djecu u okolici Betlehema, Jakovu je bila mačem odsječena glava.  Predaja kaže da je krvnik, koji je pratio Jakova na stratište i trebao ga ubiti, bio potresen neustrašivim držanjem Jakovljevim te ga je prije njegove smrti molio za oproštenje i ubrzo nakon toga odrekao se svoga zanata i dao se krstiti.

Tijelo Svetog Jakova kasnije je preneseno u Compostelu u Španjolsku, a grob mu je u srednjem vijeku, uz Rim i Jeruzalem, postao najsvetije hodočasničko mjesto. Svetog Jakova su u srednjem vijeku kao svoga zaštitnika uzeli vitezovi, a pod njegovu se zaštitu utječu kožari, apotekari, ratari, voćari te hodočasnici i putnici pa ga slikari često prikazuju upravo kao hodočasnika sa štapom u ruci.

 

Podijeli:        

// PROMO

// IZ KATEGORIJE

//   FOTO GALERIJE

//   VIDEO