Ukupno imaju četiri doktorata i preko stotinu objavljenih znanstvenih radova, a nedavno su objavili i svoju prvu zajedničku knjigu. “Nije nam bilo nikakvo zadovoljstvo pisati ovu knjigu”, napisat će u predgovoru bračni par Skorin-Kapov i time dodatno podgrijati ono što je bilo jasno još od pogleda na korice njihovog djela – “Balada o nenadležnosti” jedinstveno je izdanje u Hrvatskoj.

Knjiga u izdanju nakladničke kuće Izvori-Sveučilišna knjižara bavi se, naime, njihovim sporom s Općinom Primošten, odnosno načelnikom Stipom Petrinom.

Oboje su redoviti sveučilišni profesori na poslovnim školama na Long Islandu u New York-u; Jadranka je na College of Business at Stony Brook University, a Darko je na School of Business at Adelphi University. Diplomirali su matematiku na PMF-u u Zagrebu, a 1984. dobili su doktorske stipendije na University of British Columbia u Vancouveru. Po završetku doktorata dobili su pozicije na sveučilištima u SAD-u i od 1988. godine žive na Long Islandu.

U Primoštenu imaju kuću, Darkovu djedovinu, u kojoj provode ljetne mjesece.

“U lipnju 2018. počeli su naši problemi s lokalnom samoupravom koju vodi načelnik Stipe Petrina. Na susjednoj čestici do nas privatni investitor Primošten Kaskade d.o.o. je predao projekt za gradnju 40-tak apartmana, na čestici bez kolnog prilaza i bez ikakve zaštite od požara. Da bi mu se osigurao prilaz, dio naše privatne ograđene okućnice je iz građevinske zone promijenjen u zonu ‘javna zelena površina’, što je potpuno nezakonito budući se radi o privatnom vlasništvu. Kozji put uz našu parcelu se na silu hoće proširiti na račun našeg posjeda tako da se naše vlasništvo jednostavno uzurpira“, stoji na početku tristotinjak stranica debele knjige.

- Mi smo se žalili Upravnom sudu u Splitu, nakon čega je Ministarstvo graditeljstva povuklo građevinsku dozvolu. Od tog trenutka počinje naš sukob sa Stipom Petrinom – pričaju nam Jadranka i Darko, ističući da u ovom trenu više nisu sigurni je li tvrtka Primošten Kaskade odustala od gradnje apartmana, no Stipe Petrina, kažu, ne odustaje od njih.

- On je prvo počeo s prijetnjom da će srušiti naše ogradne zidove koji su sagrađeni prije dvadesetak godina, jer tvrdi da je dio zida prema moru previsok. Mi smo ga i sami već snizili, iako nismo trebali, to je potporni zid. No, onda je, kao šlag na tortu, sagradio zid na javnom putu pred našom garažom, pod izgovorom očuvanja nerazvrstanih puteva. Mi već skoro tri godine ne možemo iznijeti naš čamac iz garaže – priča nam Jadranka Skorin-Kapov.

Zid pred garažom bračnog para iz New Yorka, kažu nam naši sugovornici, ogledni je primjer tragikomičnog nefunkcioniranja institucija.

- Tražili smo od Općinskog suda u Šibeniku da se sruši taj zid, jer je to ometanje posjeda, mi ne možemo koristiti našu garažu. Nakon deset mjeseci i pet ročišta donesena je odluka da taj sud nije nadležan. Nakon slanja dopisa Vladi, raznim ministarstvima i institucijama, pa sve do Vrhovnog suda, i dalje ne znamo tko je nadležan za uklanjanje tog zida. Sve to skupa nas je navelo da napišemo knjigu o nenadležnosti državnih tijela. Petrina zapravo u cijeloj toj priči postaje minorni igrač – govori Jadranka.

- Napravljen je zid od tri metra dužine i metar visine, i nijedna institucija ove države ga ne može srušiti. Nitko nije nadležan. Dakle, vi napravite zid nasred javnog puta, ogradite nekome prilaz i onemogućite mu korištenje garaže na njegovu privatnom zemljištu, i onda dođe inspekcija i kaže da je zid niži od metra i šezdeset pa za njega ne treba građevinska dozvola. Tužili smo i Državni inspektorat jer kad staviš zid nasred javnog puta, time mijenjaš trasu tog puta. Išli su dopisi prema Vladi, ministarstvu pravosuđa, ministarstvu graditeljstva, igrali smo ping-pong dopisima s državnim institucijama. Rečeno nam je na kraju da se moramo potužiti jedinici  lokalne samouprave, a to je kao isto kad vam kradljivac nešto ukrade, a sud vam kaže da se njemu potužite. Tragikomično – objašnjavaju Skorin-Kapovi.

Zid još uvijek stoji tamo, sad će biti treća godina da naši sugovornici iznajmljuju drugi čamac, jer onaj njihov ne može iz garaže. Sporni zid krasi i naslovnicu njihove knjige “Balada o nenadležnosti”, na njemu stoji natpis “zid srama”.

- Podnijeli smo i tužbu za uznemiravanje jer preko dvije godine ukazujemo da naš privatni teren ne može biti javna zelena površina. Općinskom vijeću smo poslali preko deset zahtjeva, a ono je uporno tvrdilo da je to javna površina, pa je stoga, prema zakonu RH, dostupna svakome. Pa što onda nisu i našu kuću proglasili javnom kućom pa neka se ljudi vesele. To je beskrupulozni pokušaj uzurpacije privatnog zemljišta. Sve te institucije ne opovrgavaju činjenice koje im dostavljamo, oni samo nisu nadležni. Nitko nije nadležan. Mi smo si zbilja dali truda, nema koga nismo obavijestili u ovoj zemlji – govore nam.

Neće stati, kažu, iako ih ovo sve puno košta. Vezani su za Hrvatsku, aktivno su tijekom rata pronosili istinu o Domovinskom ratu u SAD-u, djeca su im se vratila ovdje, također su sveučilišni profesori.

- I onda dođe jedan lokalni šerif koji samo tako predloži da se naš privatni teren pretvori u javnu zelenu površinu i to mu na Općinskom vijeću prođe. Još i taj njegov kočijaški jezik, zbilja je sramotno... U toj našoj borbi, koja još traje, saznali smo i za puno nezakonitosti u djelovanju Jedinstvenog upravnog odjela Općine Primošten.

Kuću je 1956. godine napravio Darkov djed, nalazila se izvan tadašnjih gabarita Primoštena. Ne iznajmljuju je turistima, a pogađa ih kad u medijima, koji su sporadično pratili ovaj slučaj, pročitaju da su “bogati Amerikanci” koji žele spriječiti napredak mjesta. Još više ih je pogodilo kadi h je Petrina optužio da su se pokušali služiti i mitom.

- Optužio nas je da smo pokušali dati mito savjetniku za prostorno planiranje da bi naš teren prešao u građevinsko zemljište. To je toliko tragikomično, kao da podvorniku ponudiš mito da ti dijete prođe na ispitu.

A zašto knjiga, pitali smo ih. Nije baš konvencionalan način pravne borbe…

- Zašto knjiga? Nadamo se da možemo pomoći da se ovo nekom drugom ne dogodi. Ovo je ilustrativni primjer, pogotovo ovaj zid na naslovnici koji nitko nema petlje srušiti, neučinkovitosti i neprofesionalnosti relevantnih struka. Ako nekome daš dokaz, a mi smo oboje matematičari i znamo što znači dokaz, onda ne možeš stalno tvrditi da nisi nadležan – kažu nam Jadranka i Darko.

Knjiga “Balada o nenadležnosti” zato i ima podnaslov “Priručnik za zakonsku borbu protiv samovolje i korupcije u lokalnoj samoupravi i protiv nenadležnosti državnih tijela RH”. Njihovo hrvanje s ovdašnjim institucijama i pravosuđem opisano u knjizi donosi i priličan broj osoba na raznim, većim ili manjim, pozicijama moći koje su u ovom izdanju diskreditirani. Ili barem autori misle da su diskreditirani.

- Žao nam je jer volimo ovu zemlju. Ovdje ima pametnih i sposobnih ljudi i svi bi oni mogli bolje živjeti da se svi pridržavaju zakona. Ako je ova zemlja u Europskoj uniji, tada se privatno vlasništvo mora poštivati iznad svega. Mi ne odustajemo, naš spor s Općinom Primošten traje skoro četiri godine i ne znamo dokad će. Vjerojatno će biti materijala za još jednu knjigu – kažu nam na kraju Jadranka i Darko Skorin-Kapov.