Pitospora uzvraća udarac: Šibenik kao negativan primjer biološke raznolikosti u urbanom planiranjuŠibenikIN - najčitaniji portal Šibensko-kninske županije

Šibenik  •   OBJAVA: 26.10.2020, 19:48h   •    

Iz Glasnika Hrvatskog botaničkog društva

Pitospora uzvraća udarac: Šibenik kao negativan primjer biološke raznolikosti u urbanom planiranju


  Valerio Baranović/ŠibenikIN Pitospora uzvraća udarac: Šibenik kao negativan primjer biološke raznolikosti u urbanom planiranju
PIŠE V.B.
OBJAVA 26.10.2020, 19:48h

U Glasniku Hrvatskog botaničkog društva objavljeno je stručno priopćenje naslova ‘Biološka raznolikost u urbanom planiranju’ autora prof. dr. sc. Damira Viličića, a Šibenik je svoje mjesto u tom stručnom radu pronašao kao negativan primjer.

 

 

U sažetku svog stručnog priopćenja, prof. dr. sc. Viličić napisao je kako u velikim gradovima raste potreba za suvremenim urbanim planiranjem. Urbano planiranje uključuje krajobrazno oblikovanje, krajobraznu ekologiju i inovativna rješenja. „Zelena tehnologija“ i veća biološka raznolikost čini „zeleni servis“ grada koji omogućava zdraviji i jeftiniji život građana. Ekološko uređivanje javnih površina i privatnih vrtova treba biti u skladu s globalnim projektom o urbanoj biološkoj razno- likosti kojem je primjerice grad Zagreb pristupio još 2007. godine. Osnovni cilj tog projekta sastoji se u osmišljavanju koridora kojim se povezuju javne površine i privatni vrtovi u središtu grada s prirodnim okolišem u njegovoj okolici. 

Šibenik se spominje u negativnom kontekstu zbog sječe pitospore ispred katedrale sv. Jakova, a autor je priložio fotografiju kako je izgledalo prije i poslije.

'Nepravilno upravljanje sa zelenilom pogotovo može biti štetno u primorskom dijelu Hrvatske gdje su gradovi najvećim dijelom građeni od kamena', piše u stručnom priopćenju, a teza je potkrijepljena fotografijom broj 8., na kojoj se nalazi Šibenik.

‘Sječa pitospora u Šibeniku osiromašila je grad zelenilom i vizuru katedrale, piše u radu objavljenom u novom broju Glasila Hrvatskog botaničkog društva kojeg možete pročitati na ovom linku.

Damir Viličić rođen je 27. svibnja 1948. godine u Zagrebu. Diplomirao je 1973., magistrirao 1977. i doktorirao 1983. godine na Prirodoslovno matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Njegov znanstveni interes je ekologija mora. Objavio je 166 znanstvenih radova. U znanstvena zvanja: znanstveni suradnik izabran je 1983., viši znanstveni suradnik 1986., a znanstveni savjetnik 1991. godine. Od 1975. do 1996. godine zaposlen je u Institutu za oceanografiju i ribarstvo , Biološkom zavodu u Dubrovniku, a zatim prelazi na Prirodoslovno-matematički fakultet u Zagrebu, gdje je izabran u zvanje redovitog profesora, a 2003 u trajno zvanje redovitog profesora. Osnivač je Laboratorija za istraživanje fitoplanktona u Biološkom zavodu u Dubrovniku, te na Biološkom odsjeku, PMFa u Zagrebu. Glavni je urednik časopisa Acta Botanica Croatica (1998 - 2013). Tajnik je (1995–2011) i predsjednik (2012 - 2014) Znanstvenog vijeća za prirodoznanstvena istraživanja Jadrana HAZU. Dobitnik je Nagrade HAZU za najviša znanstvena i umjetnička dostignuća u Republici Hrvatskoj za 2003. godinu, za područje prirodnih znanosti i matematike. Izabran je za Člana suradnika HAZU, Razreda za prirodne znanosti (2006. -). U mirovini je od 2014. godine, a 2015 je izabran u počasno znanstveno-nastavno zvanje professor emeritus. 


  KLJUČNE RIJEČI:  pitospora /

 

 

 

 

  komentara   KOMENTARI:

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove portala ŠIBENIK.IN. Portal ŠIBENIK.IN zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara portal ŠIBENIK.IN nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila.