‘Najugroženije skupine građana u okviru socijalnog programa Grada Šibenika imaju mogućnost ostvariti jednokratnu novčanu pomoć. Navedeno pravo/mogućnost Grad Šibenik je utvrdio iznad standarda koji je propisan Zakonom o socijalnoj skrbi. Također, imaju mogućnost ostvarenja pomoći za podmirenje troškova stanovanja. Za navedenu namjenu u ovogodišnjem proračunu osigurano je oko 2 milijuna kuna. Isplata dodatnih sredstava (božićnica) nije predviđena proračunom za 2022. godinu’, odgovorili su iz Grada na upit hoće li ove godine isplatiti božićnice.
 
Ostatak Hrvatske
 
Primjera radi, zagrebački umirovljenici ove godine umjesto na 100, mogu računati na 200 kuna. Oni u Splitu dobit će između 300 i 500. Raspon božićnica u Osijeku je od 100 do 400 kuna, a u Rijeci će oni s najnižim mirovinama umjesto lanjskih 300 dobiti 400 kuna. 
 
Samobor je već u ponedjeljak počeo s isplatom, a osigurano je 800 tisuća kuna, 550.000 kuna za umirovljenike, osobe s invaliditetom i nezaposlene hrvatske branitelje, te 250.000 kuna za nezaposlene koji su prijavljeni na HZZ-u do 1. listopada.
 
Zaprešić za sve umirovljenike isplaćuje 200 kuna,  Požega 300, a Grad Velika Gorica isplatit će božićnice umirovljenicima s mirovinom do 2.000 kuna i korisnicima nacionalne naknade za starije osobe.
Javni poziv za dodjelu božićnica starijima od 65 godina, koji ne primaju mirovinu ili neke druge prihode u Hrvatskoj i inozemstvu, objavio je i Grad Grubišno Polje, ne precizirajući koliko će božićnica iznositi, ni koji je iznos za tu namjenu osigurao. 
 
Podjelu božićnica najavila je i općina Antunovac, umirovljenici s primanjima do 1.500 kuna dobit će 300 kuna, oni s primanjima od 1.500,01 do 2.500 kuna po 250 kuna, a umirovljenici s primanjima od 2.500,01 do  3.000 kuna božićnicu od 200 kuna.
 
Inflacija guta novac
 
Potrošačke cijene u Hrvatskoj porasle su u rujnu 12,8 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine, pa je tako inflacija dosegnula novu najvišu razinu od kada Državni zavod za statistiku (DZS) vodi te podatke.

Do danas objavljenih rekordnih podataka, najviša stopa godišnje inflacije u Hrvatskoj zabilježena je u srpnju i kolovozu ove godine, kada je iznosila po 12,3 posto. Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih cijena, porasle su i na mjesečnoj razini, te su u rujnu bile u prosjeku više za 1,5 posto u odnosu na kolovoz, dok su cijene u godišnjem prosjeku bile više za 8,6 posto, stoji u DZS-ovom izvješću.

Na godišnjoj razini porasle su sve kategorije, a najviše cijene hrane i bezalkoholnih pića, za 19,1 posto. Sa 17,3 posto slijedi kategorija restorana i hotela, pa pokućstva, opreme za kuću i redovito održavanje kućanstva, koja bilježi skok od 15,7 posto, a slijedi je kategorija stanovanja, vode, električne energije, plina i ostalih goriva, s rastom od 13,3 posto. Nadalje, cijene prijevoza skočile su 12,3 posto, raznih dobara i usluga za 10,7 posto, odjeće i obuće za 10,1 posto, u kategoriji rekreacije i kulture za 8,8 posto, dok primjerice  alkoholna pića i duhan bilježe rast od 4,2 posto.