Kakva je bila ova turistička sezona u odnosu na onu iz 2019. godine?

- Za Nacionalni park „Krka“ bila je rekordna 2019. godina kada je zabilježeno preko 1.350.000 posjetitelja. S obzirom na globalnu pandemiju koja je usporila ili zaustavila brojne gospodarske djelatnosti prošle godine, možemo reći da smo zadovoljni posjećenošću Nacionalnog parka. Do 20. rujna 2021. Park je posjetilo 634.393 posjetitelja što predstavlja porast od 60 posto u odnosu na 2020. godinu. U usporedbi s istim razdobljem 2019., ove godine NP „Krka“ bilježi pad od 47 posto. Ostvareni prihodi Javne ustanove Nacionalni park „Krka“ prate broj posjetitelja. U 2021. godini vlastiti prihodi veći su za 61,79 posto u odnosu na 2020. godinu a smanjeni za 42,38 posto u odnosu na 2019. godinu.

U odnosu na prvu godinu korona krize koja se najviše u županiji osjetila kroz turizam, koliko je bilo otkazivanja dolazaka grupa?

- Nacionalni park „Krka“ među prvima je dobio oznaku „Safe stay in Croatia“ koja jamči da djelujemo prema aktualnim preporukama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, turističkih i strukovnih udruženja i pružatelja turističkih usluga kako bi se u potpunosti zaštitilo zdravlje posjetitelja i djelatnika Parka. U Hrvatskoj je proljetos općenito bio smanjen dolazak grupa te su one i u NP „Krka“ odgođene za jesen. Svjedoci smo dobre posezoni, individualnim dolascima i grupama gostiju te se sukladno najavama nadamo dobrim rezultatima ukoliko to epidemiološka situacija dopusti..

Uspoređujući ovu turističku sezonu u kojoj je zabranjeno kupanje na Skradinskom buku i sličnu korona sezonu 2020. kada je bilo dozvoljeno kupanje, je li zabrana kupanja imala ikakav utjecaj na broj dolazaka gostiju?

- Park ove godine bilježi porast posjećenosti od 60 posto u odnosu na 2020. godinu kada je kupanje na Skradinskom buku još uvijek bilo moguće. Mjera zabrane kupanja na Skradinskom buku utemeljena je na zonaciji koja je izrađena uvažavajući stanje i pritiske na vrste i staništa, odnosno ekosustav u cjelini, a znanja o njima rezultat su kontinuiranog istraživanja, praćenja i analiza. Također, područje Parka je ujedno i područje ekološke mreže Natura 2000 te je potrebno uvažiti stanje i potrebne mjere za očuvanje cijelog niza ciljnih vrsta i stanišnih tipova. Uz Nacionalni park „Plitvička jezera“ ovo je najvažnije područje za očuvanje tog stanišnog tipa u Republici Hrvatskoj i u EU. Zaštita prirodnih procesa i biološke raznolikosti, u trenutku kada se svijet suočava s izazovima klimatskih promjena, temeljna su odrednica Pravilnika o zaštiti i očuvanju Nacionalnog parka „Krka“. Stoga nas vrlo veseli što je, primjerice, strogo zaštićena vrsta barska kornjača nakon dugog izbivanja sigurno utočište opet pronašla upravo na Skradinskom buku. U NP „Krka“ barska kornjača ima idealne uvjete za život, a podno Skradinskog buka, potvrđena je stalna prisutnost odrasle i dviju mladih jedinki.

Koji su bili najbrojniji posjetitelji? Koliko ih je u prosjeku dnevno prošlo kroz park?

- Najbrojniji posjetitelji tradicionalno su Nijemci i Hrvati, zatim Poljaci, Francuzi, gosti iz Velike Britanije, Češke, Italije i ostali. Dnevni prosjek posjetitelja u NP „Krka“ u sezoni 2021. bio je oko šest tisuća. Samo nekoliko puta ovoga ljeta dosegnuli smo brojku od deset tisuća posjetitelja dnevno na Skradinskom buku gdje je broj ograničen na 10.000 istovremeno u cilju održivog upravljanja, očuvanja resursa i povećanja kvalitete samog doživljaja pri posjećivanju ovog iznimno vrijednog lokaliteta.

Poznato je da ste bili i ograničeni sa zapošljavanjem, mislite li da ste ipak uspjeli odraditi dobru sezonu unatoč eventualnom manjku radne snage? Negdje ste morali i rezati troškove…

- Kad sve sagledamo, možemo kazati da smo vrlo zadovoljni organizacijom prihvata posjetitelja. Svi zaposleni bili su raspoređeni kako bi usluge u Parku ostale na zavidnoj razini, a sve u cilju zadovoljstva posjetitelja i očuvanja zdravlja. U razdoblju kada je Park bio zatvoren za posjećivanje zaposlenici su bili preraspoređeni te su održane različite radne akcije. Primjerice, tijekom pandemijske godine zaposlenici JU NP „Krka“ bili su uposleni u saniranju nelegalnih deponija u Parku i rubnim dijelovima te su sakupili 200 tisuća tona otpada i odvezli na registrirana odlagališta. Riječ je o golemom problemu koji je prijavljen nadležnim tijelima te za koje vjerujemo da se u budućnosti neće ponavljati zbog razvijenije svijesti građana o potrebi razvrstavanja otpada i njegovog adekvatnog zbrinjavanja. Također, bez obzira na tešku financijsku godinu, sukladno Zakonu o potpomognutim područjima, isplatili preko 9 milijuna kuna jedinicama lokalne samouprave, preko 2 milijuna kuna sponzorstava neprofitnim organizacijama, prvenstveno tu mislim na sportske klubove i uplatili preko 1.400.000 kuna u Zajednička sredstva parkova.

Imate li u planu neke nove projekte u Parku ili nastavak nekih koji su morali biti odgođeni?

- Javna ustanova „Nacionalni park Krka“ konstantno provodi projekte zaštite i monitoringa koji su nužni za osnovno djelovanje zaštićenog područja i o kojima redovito obavještavamo javnost. Primjerice, započeli smo s izradom Programa njege šume i aktivno smo se uključili u uklanjanje invazivne vrste pajasen u okviru europskog projekta „LIFE CONTRA Ailanthus“. Glavni očekivani rezultati projekta su poboljšanje statusa očuvanja Natura 2000 stanišnih tipova, očuvanje kulturne baštine, sprječavanje daljnjeg širenja invazivne strane vrste, i razvoj nacionalnog protokola. Nadalje, u tijeku je provedba projekta izlovljavanja štuke u suradnji s lokalnim stanovništvom kako bi u lokalnoj zajednici podigli razinu svijesti o potrebi zajedničkog očuvanja rijeke Krke. Trenutno je u tijeku i izrada dvaju strateških planskih dokumenata, Plana upravljanja i Prostornog plana. Zatim smo se uključili, uz ostala zaštićena područja, u projekt Državne geodetske uprave „Evidentiranje posebnog pravnog režima kao doprinos učinkovitijem upravljanju zaštićenim područjima“. Riječ je o katastarskoj izmjeri u svrhu uspostave nove, sređene i usklađene katastarske i zemljišno-knjižne evidencije usklađene sa stvarnim stanjem na terenu.

Zbog epidemije su otkazani brojni kulturni, zabavni i znanstveno-popularni programi. Je li i to nešto što je nedostajalo posjetiteljima?

Nažalost, glavne manifestacije Krkinog kulturnog ljeta zbog pandemije nisu mogle biti održane ni ovoga ljeta. Međutim, sportski događaj na otvorenom najvišeg ranga, neizostavan dan u kalendaru Hrvatskog atletskog saveza, dio 1. Hrvatske atletske cestovne lige, Krka polumaraton, trčao se prošle jeseni a svoje četvrto izdanje doživjet će i ove godine, 2. listopada. Također, upravo je završeno obilježavanje Europskog tjedna kretanja, a dobar dio aktivnosti koje se mogu održati virtualno provode se putem digitalnih medija, poput izložbi ili predavanja.

Obzirom na situaciju s koronom, teško je zapravo raditi ikakve planove za sezonu 2022., ali po iskustvu s 2019. i 2020. godinom, što treba napraviti da bi nadolazeća godina bila uspješnija?

- U idućoj godini nadamo se najboljem, a pripreme za sljedeću sezonu već su pokrenute. Ove godine, realizirana je do sada najveća rekonstrukcija drvene građe na pješačkoj stazi i mostićima preko Skradinskog buka. Također, pripremamo projekt novog načina prihvata posjetitelja na Roškom slapu, u Bogatiću Miljevačkom. Nekoliko projekata u završnoj su fazi realizacije. U sklopu projekta „Nepoznata Krka: skrivena blaga gornjeg i srednjeg toka rijeke Krke“ završava se oprema interijera Volonterskog centra i Hrama prirode. Dio ovog projekta je i posjetiteljski centar „Krka – vrelo života“ u Kistanjama gdje će nakon suglasnosti nadležnog ministarstva biti potpisan ugovor za izvedbu građevinskih radova. Prva faza projekta uređenja dijela obale i pristaništa za turističke brodove u Skradinu završena je sredinom srpnja. Druga faza projekta obuhvaća radove na uređenju luka između dvaju pristaništa. Radi se i na projektima energetske učinkovitosti u cilju postupnog prelaska na obnovljive izvore energije.