Čudne kreacije pri vrhu zgrade primijetio je naš fotograf. Poslali smo slike u AS-Eko, a oni su nam odgovorili da nije riječ o osinjaku ili stršljenovima, već o pčelama, plemenitom stvorenju koje oprašuje većinu biljaka na ovom svijetu i uopće nije opasna za ljude. Čak može živjeti i metar od ljudi i ne biti opasna ako joj se nastamba ne dira.

- Još prošle godine sam tu malo pokraj na istoj kući skidao košnicu jer su nas ljudi zvali da to maknemo, ali bila je prazna. Isto je i s ovom metar dalje, pčele su formirale vosak, ali nisu preživjele zimu. Riječ je o divljim pčelama koje su namirisale prošlu košnicu. Da su aktivne, bilo bi na ulici barem nešto voska i pokoja mrtva pčela. Srećom, ima nas koji se bavimo pčelarstvom u Šibeniku i okolici pa nam se i te divlje pčele pridruže u našim košnicama. Treba naglasiti da pčele nisu opasne za ljude – kaže Tonči Mrša.

Kaže i kako pčela koja se nekako nađe izvan pčelarske košnice ne može opstati duže od godine dana. Dosta pčela napao je i nametnik. Bez ljudske pomoći  teško opstaje. Više nema divljih pčela koliko ih je nekad bilo. Takav je slučaj i s ovim voskom kod Male lože, tu više niti jedne nema žive. Vjerojatno je taj roj, one pčele koje su preživjele, pobjegao nekom pčelaru.

- Tu kod Male lože nije bilo ljudskog faktora da joj pomogne prezimiti i jednostavno su stradale. Međutim, najvjerojatnije kad krene pravo proljeće na ovaj vosak će se namečiti druge pčele. Vjerojatno će opet doći na istu poziciju, a već sam ih i skidao s iste zgrade. Visoko je i nije to ni za nas lagan posao – govori Mrša.

Njegova ljubav prema pčelama počela je prije nekih 15 godina.

- Jedan prijatelj me zamolio da mu pomognem oko njegovih pčela. Poklonio mi je tri košnice, a sad mi je već pčelarstvo jedna velika ljubav. Držim ih u Zatonu, a najviše idu na pašu, kao i svugdje u Dalmaciji, na kadulju i draču. Međutim, imamo dobar botanički izbor pa tako imamo i bogat izbor nektara. Nažalost, i kadulje je sve manje pa je drača najvažnija ispaša u Dalmaciji – govori pčelar iz Zatona.

Žali se na klimatske promjene i tvrdi da su pčelari u sve većim problemima.

- Znali smo imati i po 40 kilograma meda u našim košnicama, a sad smo svedeni na jedva 20. Moramo seliti naše košnice čak i u Liku. Za klimatske promjene baš su pčele najbolji pokazatelj i mislim da nismo svjesni u kakvim smo problemima i u kakvim ćemo tek biti. Pčele to već osjećaju bolje od ljudi. Hoće raditi, ali nema nektara, nema ništa – zaključuje Tonči Mrša.