- Vršnjački sukobi su nešto što u svakodnevnoj praksi i radu s učenicima često primjećujemo te se tome dosta posvećujemo. Prošle godine, također na ovom događanju, prezentirali smo rezultate istraživanja koje smo provodili u školama te su pokazali da većina mladih nasilje prepoznaje baš na društvenim mrežama i da je ono više psihološko, odnosno verbalno, nego fizičko. Vrlo često nam se učenici obraćaju radi ružnih komentara koje dobiju na društvenim mrežama ili u grupama koje kreiraju. To nam je jedan od najvećih izazova s kojima se nosimo u školi – kaže nam pedagoginja Maja Šintić iz Turističko-ugostiteljske škole.

Pojasnila nam je što u vezi toga moraju napraviti djeca i roditelji. 

- Djeci stalno napominjemo i smatramo da je izuzetno važno te stvari rješavati dok su još na razini sukoba, a ne pravog nasilja. Moramo razlikovati sukob od nasilja. Kada je to na razini sukoba i kada dijete dođe i potraži pomoć od stručne osobe ili se povjeri nekoj osobi, onda je to nešto što se vrlo lako i učinkovito rješava angažiranjem roditelja, škole i odrađivanjem nekih preventivnih radionica s učenicima ili individualnih razgovora po potrebi. Ali, kada taj problem prijeđe u nasilje, onda je vrlo teško rješiv samo na razini škole ili razgovorima. Onda se najčešće uključuju ostale institucije, po potrebi – pojasnila nam je Šintić. 

Bilo koji oblik nasilja ostavlja posljedice na djecu. 

- Vidljivo je da je cijela priča oko vršnjačkih sukoba na društvenim mrežama i ružnih komentara, ostavlja svakako posljedice na njihovo mentalno zdravlje. S učenicima koji su doživjeli takva iskustva puno češće radimo savjetodavne razgovore ili ih upućujemo na službe. Sreća u nesreći je to što su ljudi osvijestili to koliko je mentalno zdravlje važno te su spremniji i otvoreniji za pomoć pa tako i mladi. Mladi spremnije pričaju o problemima mentalnog zdrava i traže pomoć.

Napominje, kako i u našem gradu, tako je i na razini Hrvatske vidljiv porast online sukoba i nasilja među mladima. Fizički oblici nasilja su u i dalje prisutni, ali u puno manjoj mjeri. 

Eva Jurin, učenica Gimnazije Antuna Vrančića u Šibeniku, priča kako je i sama bila žrtva vršnjačkog nasilja. 

- Sudjelujem danas na okruglom stolu i pokušat ćemo doći do nekih rješenja kako da se spriječi nasilje te dati odgovore na neka pitanja vezana za vršnjačko nasilje. Svakodnevno se susrećemo s nasiljem preko interneta, ali zna se dogoditi i u školskim hodnicima. Mislim da se tu ne daje dovoljno pažnje i da neke donesene mjere nisu toliko efikasne da se to spriječi. Imala sam i sama takva iskustva od vrtića pa do osnovne škole. Iskreno, ne bi htjela da nitko to prolazi i zato sam danas tu da zajedno nađemo neka rješenja. To je najgora stvar koja se može dogoditi mladoj osobi. Djeci i mladima bi poručila da što više pričaju o problemima s osobama u koje imaju povjerenja te da ih ne bode strah otvorit se naći način da se to riješi – savjetuje nam gimnazijalka Eva. 

Župan Šibensko-kninske županije Marko Jelić kazao je kako je i sam bio žrtva nasilja. 

- Bitno je biti hrabar. Onaj koji je hrabar bori se za sebe, onaj koji je junak bori se za druge. I onaj dječak koji je prvi počeo nositi ružičastu majicu se borio za druge, jer je on htio pokazati da svijet može biti bolji i ljepši. Svaki dan je važan, ne samo ovaj, morate nositi u sebi to da ne smijete napraviti drugome što se želite da oni učine vama. Svako lice koje danas ovdje vidimo u životu je nekad bio žrtva nekog oblika nasilja. I ja sam bio i znam koliko je to teško te kroz život nosi brojne frustracije. Ako ih pobijedite onda ćete biti veliki ljudi, jer najteže je pobijediti samoga sebe – poručio je župan Jelić.

Gradonačelnik grada Šibenika Željko Burić naglasio je kako je lijepo biti mlad te je ova tema od koje ne smijemo bježati. 

- Vršnjačko nasilje ukazuje na bitne poremećaje u samom društvu, koje ruši temelje onoga na čemu smo organizirani i na način na koji živimo. Ova poruka koju nosimo na majicama 'samo ljubav' mora biti rezultat vrlo velikog truda svih nas i da se uvijek ponašamo u skladu s tim – zaključio je Burić. 

U Kući umjetnosti Arsen imali smo prilike pogledati i predstavu „Slušajte nas“ u režiji Orijane Kunčić, Dramskog studia „Ivana Jelić“, Hrvatskog narodnog kazališta Šibenik. Nakon predstave uslijedio je koncert Marte Miškić s pratnjom.

A nakon predstave i nastupa, započeo je okrugli stol „Nasilje prestaje s vama“, na kojem su sudjelovali: Marina Gulin (klinička psihologinja u Odjelu za zaštitu mentalnog zdravlja, prevenciju i izvanbolničko liječenje ovisnosti, ZZJZ), Ines Barišić, voditeljica Obiteljskog centra, Područne službe Šibensko-kninske, Ivana Pedišić Šerka (dr. med., specijalist psihijatrija, subspecijalist dječje i adolescentne psihijatrije, OB Šibenik), Marija Radak (učenica 1.G razreda Turističko-ugostiteljske škole Šibenik), Antonio Kardum Tomažin (učenik 2.H razreda Turističko-ugostiteljske škole Šibenik). 

Spomenimo, "Dan ružičastih majica" je svake godine posljednje srijede u mjesecu veljači, a u svijetu je poznatiji kao "Pink Shirt Day". Obilježava se od 2007. godine, kada je žrtva nasilja bio učenik koji je na prvi dan škole došao u ružičastoj majici, u znak podrške liječenju teško bolesne majke. Ružičaste majice, koje su solidarno s dječakom nosili njegovi školski kolege, postale su prepoznatljiv simbol borbe protiv vršnjačkog nasilja.