Pola tone težak gramofon dobio je, odmah po postavljanju u ponedjeljak, aplauze širom društvenih mreža. Za ideju i realizaciju zaslužan je Kolektiv 4B, a među pojedincima i institucijama koji su projektu dali potporu na razne načine, navodi se i Muzej grada Šibenika.

ŠibenikIN je, međutim, došao do informacije da su tom istom muzeju, 2016. godine, besplatno nuđeni artefakti vezani za život i karijeru Ester Mazzoleni. Nudilo ih je vodstvo "Udruženja prijatelja Ester Mazzoleni" iz Palerma.

Ester Mazzoleni je, da podsjetimo one koji su zbog nogometne euforije propustili portalske vijesti zadnjih dana, rođena Šibenčanka koja potječe iz obitelji koja je uvelike zaslužna za gradnju šibenskog kazališta, a u kulturna povijest Europe je pamti kao jednu od najvećih sopranistica. Karijeru je ostvarila u Italiji, nastupala u veronskoj Areni i milanskoj Scali, a najpoznatija je po ulozi u Bellinijevoj "Normi". Umrla je 1982. u stotoj godini života, sahranjena je u Palermu.

A iz tog istog Palerma je, dakle, 2016. godine stigla inicijativa da se Šibeniku poklone sačuvani artefakti Ester Mazzoleni. Jedna od osoba preko koje je išla komunikacija iz Italije prema Muzeju grada Šibenika i Državnom arhivu u Šibeniku, bila je šibenska novinarka Jordanka Grubač.

- Ljude iz Palerma koji vode tu fondaciju prvi put sam upoznala na otvorenju obnovljene zgrade šibenskog kazališta 2001., a nekoliko godina kasnije ponovno smo se sreli na grobu Ester Mazzoleni u Palermu na godišnjicu njezine smrti. Oni su, dakle, 2016. došli na ideju da Esterinom rodnom gradu, dakle Šibeniku, poklone svu tu arhivsku građu. Prvo su stupili u kontakt s gospođom Mirnom Smolčić, koja ih je spojila opet sa mnom - kaže Jordanka Grubač, koja je, tvrdi, s njihovom namjerom odmah upoznala Muzej i Arhiv:

- Idejom su svi bili oduševljeni, no, koliko znam, odgovor iz Šibenika u Palermo nikad nije stigao. Mene su iz Palerma u nekoliko navrata pitali zašto ih nitko iz Šibenika nije povratno kontaktirao te su odlučili da sva ta arhivska građa ostane u Italiji.

Odgovor u Palermo je poslan, to nam je potvrdio ravnatelj Muzeja grada Šibenika, Željko Krnčević.

- Nataša Mučalo iz Državnog arhiva i ja smo napisali dopis i poslali ga u Italiju, no nismo dobili nikakvu povratnu informaciju. Taj dopis još uvijek imamo, dakle postoji pisani trag - kaže Krnčević.

- Naravno da smo bili zainteresirani za artefakte Ester Mazzoleni i bilo bi odlično da nam je ta arhiva ustupljena. Ne znam zašto je ta suradnja zapela, ali kažem, zapelo je na talijanskoj strani.

Dakako, postoji u svemu ovome i politička strana priče, doduše na razini glasine. Je li transfer artefakata Ester Mazzoleni zapeo zbog činjenice da je to bilo doba talijanaša, odnosno je li Ester Mazzoleni u Šibeniku "politički nepodobna".

- Ako je to stvarno istina, da je Ester neprihvatljiva zbog nekakvog talijanašenja od prije stotinu godina, onda je to prvorazredna glupost - rekla nam je kolegica Jordanka Grubač.

- Ma kakvi, to nema veze s istinom. Ona je bila građanka Šibenika, a kakve su u to vrijeme bile političke okolnosti, to nije bitno  - kaže Željko Krnčević.

Detalje o životu i karijeri Ester Mazzoleni - koju Talijani slave poput operne boginje, a Šibenčani većinom nikad nisu čuli za nju - možete pročitati na vremeplovu koji se nalazi u temelju gramofona postavljenog u Perivoju Roberta Visianija, još jednog Šibenčanina talijanskog porijekla.