Svatko tko može trebao bi izbjegavati nepotrebno izlaganje suncu u doba kada je vrućina najjača, između 10 i 17 sati, držati rashlađenim interijere u kojima se boravi i dakako, piti puno tekućine. Najbolja je negazirana voda, razna bezkofeinska pića, ona s alkoholom i šećerom ne, a piti valja stalno i ne čekati da ožednimo. 

Nošenje tamne odjeće nije pametna opcija i najbolje je nositi lagane tkanine od prirodnih materijale, svijetlih tonova, imati kakvo pokrivalo za glavu i sunčane naočale, a kad smo u interijeru najbolje je po danu spustiti rolete i prozore, a noću pustiti malo bave unutra. 

Sveprisutni klima uređaji ne bi trebali hladiti radikalno u odnosu na vanjske temperature, nego otprilike sedam stupnjeva Celzijevih.

Vani, na plaži, u prirodi, ako već treba ili se želi boraviti i izlagati neprijateljskim UV zrakama, najbolje se namazati adekvatnim kremama i preparatima, posebno one najizloženije dijelove tijela.

Mada zvuči banalno, bezbroj primjera iz svakodnevnog života ukazuje kako treba apelirati i na još očitije - da građani ne ostavljaju djecu i kućne ljubimce u parkiranim vozilima. 

Vrućine rastu i rast će zbog klimatskih promjena koje su u tijeku, tako da nas očekuju još vrelija ljeta i još opasnije vremenske pojave. Nagle promjene temperature, posebno toplotni udari, najviše su opasni za djecu, trudnice, osobe s viškom kilograma, bolesnike, radnike koji nemaju izbora i izloženi su suncu u doba dana kad je najjače te sportaše koji treniraju ili se natječu dok je sunce jako. 

One koje 'obori' toplotni udar valja brzo smjestiti u hladniji zatvoreni prostor ili barem u hlad, ako je moguće takve bi se osobe trebale tuširati vodom kojoj se postepeno smanjuje temperatura, a potom bi trebale piti tekućinu, eventualno pojesti nešto. U slučaju da su ugrožena djeca, osobe starije životne dobi i ljudi u nesvijesti, najbolje je odmah zvati hitnu pomoć.

Iz Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ) poručuju građanima da prate vijesti o toplotnim udarima i čuvaju svoje zdravlje.