U povodu blagdana danas u 17.20 sati će biti održana procesija ulicama grada Šibenika, a u 18 sati sveta misa koju predslavi mons. Fabijan Svalina, biskup srijemski. U nedjelju, 17. studenog, od 17 sati će se slaviti Misa zahvalnica za dobročinstva primljena po svečevom zagovoru.

Šibenski gradonačelnik Željko Burić čestitao je blagdan svim vjernicima.

- Nikola Tavelić, naš prvi hrvatski svetac, šibenski je sin koji je u skromnosti služio Gospodinu i radio za dobro čovjeka. U svakom vremenu, a osobito u ovom danas, potrebno je imati uzore čiji je životni nauk usmjeren na bezvremenske vrijednosti. Svojim sugrađanima, vjernicima, a osobito braći franjevcima čestitam današnji blagdan - poručio je gradonačelnik Burić.

Sveti Nikola Tavelić potomak je stare hrvatske plemićke obitelji Tavelić, a rodio se u Šibeniku oko 1340. godine. Stupio je u franjevački red u Bribiru, gradu slavnih knezova Šubića. Studirao je filozofiju i teologiju u Zadru ili Splitu te je vjerojatno neko vrijeme proživio na studiju u Italiji i oko 1365. zaređen je za svećenika.

Kad je fra Bartul Alverenski, vikar Bosanske vikarije, na poticaj pape Grgura XI. pozvao 1372. godine iz raznih franjevačkih provincija oko 60 učenika i uzornih redovnika za misionare u Bosni, među njima je bio i fra Nikola. Punih 12 godina prolazio je područjem Bosne propovijedajući i svojim uzornim životom svjedočeći Evanđelje.

U jesen 1383. godine fra Nikola napušta Bosnu, odlazi u Palestinu i nastanjuje se u samostanu na Sionu. Tu je učio arapski jezik, obilazio sveta mjesta i pripremao se za misionarski rad. Zajedno s Deodatom iz Ruticinija, Petrom iz Narbonne (Francuska) i Stjepanom iz Cunea (Italija) nastupio je pred jeruzalemskim kadijom. Osuđen je na smrtnu kaznu te su sva četvorica podnijeli mučeničku smrt 14. studenog 1391. godine.

Nikolu su slavili kao sveca i mučenika u Franjevačkom redu, a posebno u rodnom Šibeniku. Papa Leon XIII. je 1889. godine odobrio njegovo štovanje, a Pavao VI. svečano je proglasio svecima Nikolu i njegove sumučenike 1970. godine u Vatikanu, u nazočnosti preko 20.000 Hrvata iz domovine i svih strana svijeta.