Marko Podrug otkrio što ga je to fasciniralo u Norveškoj te kako je postao vijest u tamošnjim novinama

Šibenski novinar Marko Podrug prošli je tjedan kao predstavnik Vijeća časti Hrvatskog novinarskog društva, zajedno s projekt menadžericom HND-a Monikom Valečić, na šest dana posjetio Norvešku gdje je upoznao vodeće političke komentatore, posjetio redakciju druge najveće norveške novine i tragao za nesavršenostima te, naizgled savršeno, skladne zemlje. Evo kako je i sam posao vijest u Norveškoj.

Od Podruga doznajemo da je studijsko putovanje u Norvešku organizirano je u sklopu projekta 'Centar za razvoj medija' koji je nastao suradnjom Hrvatskog novinarskog društva i Norveškog instituta za novinarstvo. Taj Institut je tijelo koje je nepoznato u hrvatskom novinarstvu, služio kao svojevrsna trening baza za novinare gdje oni uče razne vještine, od pisanja do ovladavanja tehnologijom, a osnivači su mu udruge novinara, urednika i vlasnika medija. Jednim dijelom financira ga država, no konačni cilj je samoodrživost.

- Naši domaćini iz Norveškog instituta za novinarstvo, koji je smješten u pitoresknom Fredrikstadu, sasvim su ozbiljno shvatili našu želju da upoznamo funkcioniranje tamošnjih medija i institucija. Dogovorili su nam brojne sastanke, no bili su toliko uviđavni, da su nam svako popodne i večer ostavili za 'slobodne aktivnosti'. Upoznali smo vodeće političke komentatore norveških novina i nacionalne televizije, obišli smo Aftenposten, drugu najveću norvešku novinu, bili smo u Sindikatu novinara, Novinarskom društvu, Vijeću časti, lokalnoj redakciji Dagsavisen Fremtiden u gradiću Drammenu – priča nam Podrug.

Tako je u Norveškoj doznao da su njihove novinarske plaće neusporedive s našima te da je globalna recesija novinarsku struku u Norveškoj pogodila kudikamo blaže nego u Hrvatskoj.

Najjači dojam na Podruga i njegovu kolegicu iz HND-a ostavio je odnos norveške javnosti i samih novinara prema vlastitim medijima.

- Svijest o etičkim normama novinarstva, o njegovoj važnosti za javni interes te mehanizmi kojima se osigurava politička i gospodarska neovisnost medija, na toliko su visokoj razini, da mogu djelovati i pomalo frustrirajuće. Moralno i profesionalno srozavanje novinarskog zanata, kakvo doživljavamo mi u Hrvatskoj, ali i mnoge zemlje koje smatramo razvijenijima od naše, norveško novinarstvo ne poznaje – doznao je Podrug.

A jedan od njihovih najvećih problema norveških novinara je, zamislite, nedostatak lokalnih vijesti u medijima!

- Političkih i gospodarskih skandala i afera ima minimalno pa su glavne teme su Trump, izbori u Francuskoj i izbjeglice iz Sirijie. Država je stoga odlučila izdašnije financirati lokalne medije, kojih sada u Norveškoj ima preko 150. Tako smo valjda Monika i ja postali vijest u Dagsavisen Fremtidenu, lokalnoj novini u Drammenu, čija redakcija broji četiri novinara, a trenutačno imaju oko 1500 pretplatnika – prepričava.

Za kraj ga pitamo kako je iskoristio vrijeme za 'slobodne aktivnost' i po čemu će, osim po očito idealnom stanju u novinarstvu, najviše pamtiti Norvešku.

- Najduže ćemo pamtiti vjetar sa Sjevernog pola čiji refuli zamrznu mozak, prekrasnu arhitekturu te kombinaciju kutije cigareta i kave koja nam je svakog jutra džep stanjila za okruglih 200 kuna – zaključuje, a njegovu reportažu o potrazi za nesavršenostima Norveške možete pročitati na portalu Tris.