Pridaje li se ljubavi isti značaj na zapadu, istoku, sjeveru i jugu? Neovisno o razlikama u kulturi, vjeri, sustavu vrijednosti... Sugovornicima iz čak 30 zemalja Davor i Anđela postavljali su brojna pitanja o ljubavi, ali i o životu u zajednici, a istražujući poglede drugih, istraživali su i svoj intimni pogled na ljubav.

 Je li im nakon ovog putovanja sve jasnije? Jesu li demistificirali ljubav?

Kroz to sam često propitkivao slobodnu volju, koncept na kojem se bazira cijelo naše društvo – kazao je Rostuhar.

U svom su projektu nastojali zastupiti najrazličitije parove.

- Ako u društvu imamo 1 do 8 homoseksualnih parova, mi ih tako imamo u knjizi, ali različitog spektra pa tako imamo lezbijski par u Iranu u kojem se homoseksualnost kažnjava smrću, a s druge strane biseksualni par u Seattleu koji nikada nije imao nikakvih problema jer su borbu za njihova prava odradili njihovi roditelji. Mislim da je Hrvatska negdje na pola tog puta – kazao je Rostuhar.

Ispitivali su poligamiju, poliandriju, poliamoriju i pomicanje granica u današnjem svijetu.

- U Japanu smo doznali da je mnogo ljudi koji ulaze u veze s lutkama, ali smo odlučili da nećemo raditi priče o vezama s neživim objektima. Pitali smo se gdje su te granice, hoćemo li ih saslušati i dati im priliku za njihovu priču. U SAD-u nam je jedna osoba priznala da je zaljubljena u lutku s bazičnom umjetnom inteligencijom, i to postaje vrlo zanimljivo pitanje pa smo te ljude odlučili uključiti – ispričao je Rosturah kojeg je prije nekoliko godina u hrvatskoj javnosti 'proslavila' samostalna pješačka ekspedicija na Južni pol.

S Milićem je razgovarao još u utjecaju magije i woodoo kultura na ljubav.

- U tradicionalnim društvima religija je taj autoritet koji najviše propisuje društvene norme. Kada ljudi prihvate pakete vrijednosti, sigurni su što im rađa emocionalnu sigurnost. U moderno vrijeme gubimo tu strukturu i sigurnost i mislim da otuda potreba za lutanjem i otkrivanjem – naveo je Rostuhar.

- Stupanj tradicionalnosti često se može pratiti time koliko su žene slobodne u društvu, koliko imaju pravo na razvod i mogu li i imaju li gdje otići. Primjer je Masai zajednica u Keniji, jedno od najtradicionalnijih društava na svijetu u kojima žena nema nikakva prava. Kad smo ih pitali što da jedna žena poželi otići iz braka, kazali su da je žena i dalje vlasništvo muža, može sagraditi kućicu van 'sela', ali i dalje ona pripada tom mužu. On je ima obavezu hraniti, ali više nema obavezu intimno je posjećivati, a to kontroliraju društvo i crkva. Masai su najbolji primjer naroda u kojem muškarci imaju više žena. Muž mora jednako vrijeme raspodijeliti na sve supruge, a one su ekonomski ovisne o njemu. Što su žene postajale ekonomski ovisnije, tako je jačala emancipacija – ispričao je svjetski putnik.

Ostatak razgovora s Goranom Milićem poslušajte u priložem videu.