Ukupno je u 2023. Jadranu plovilo 85 stranih kruzera, tri više nego 2022. godine. Osim više kružnih putovanja i više putnika na njima, ti brodovi su i dulje boravili u Hrvatskoj nego 2022. odnosno 1.474 dana ili 11,3 posto više.

Po mjesecima u 2023., s najviše kružnih putovanja stranih brodova, 107 i 102, izdvajaju se kolovoz i lipanj, a zatim sa 95 putovanja listopad te sa 86 i 88 srpanj i rujan.

Za razliku od pandemijskih godina, u 2023. su strani kruzeri u hrvatski Jadran doplovili u svakom mjesecu, a samo je u zadnja četiri, od rujna do prosinca, tih putovanja po mjesecima bilo više nego u 2022. Najveći porast pritom od čak 120 posto ostvaren je u prosincu sa 11 kružnih putovanja.

Kruzeri su u hrvatsko more u 2023. dolazili pod zastavama ukupno 14 zemalja, a sa Malte su, prema zastavi broda, ostvarili najviše kružnih putovanja, 191, na kojima je u Hrvatsku došlo 227,4 tisuće putnika.

Najviše putnika pak ili 247,6 tisuća stiglo je na kruzerima pod zastavom Bahama, koji su ostvarili 167 kružnih putovanja, dok su na trećem mjestu brodovi pod zastavom Paname sa 68 tih putovanja po Jadranu.

Iz DZS-a iznose i podatak da je u 2023. u hrvatskom Jadranu još bilo manje kružnih putovanja nego u 2019., za 11 posto manje, a i putnika je u odnsu na tu rekordnu predpandemijsku godinu bilo za 22,5 posto manje.

Kod luka pristajanja ništa se pak ne mijenja sve godine - i u 2023. strani kruzeri su na kružnim putovanjima najviše bili u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, gdje je ostvareno i 48 posto od svih 646 putovanja, dok je Dubrovnik bio najposjećenija luka sa 475 posjeta kruzera.

Splitsko-dalmatinska županija je na drugim mjestu jer je u njezinom akvatoriju bilo gotovo 27 posto od ukupnih putovanja, a svih preostalih 25 posto je bilo u Zadarskoj, Istarskoj, Šibensko-kninskoj i Primorsko-goranskoj županiji.

Dubrovnik među lukama slijedi Split sa 300 posjeta stranih kruzera, a zatim Zadar sa 160 posjeta, Hvar sa 110, Korčula sa 101, Šibenik sa 89 i Rovinj sa 63 posjeta.

Naravno, uvijek se povlači pitanje masovnosti turizma kojeg generiraju kruzeri, a još više se priča o njihovom zagađenju prirode pa je vječno pitanje, trebaju li nam te grdosije koje ipak donose i zaradu lokalnom gospodarstvu!