Miladinovićevo glavno zanimanje je usmjereno ka politici sjećanja, medijskoj manipulaciji i stvaranju i reinterpretaciji povijesti. Bavi se medijima, forenzikom, političkim i etičkim određivanjem i predstavljanju ratnih zločina, ali i aktualnim tranzicijskim ideologijama poricanja i brisanja. 

- Ova izložba predstavlja jako osobni odnos prema svim tim temama o kojima nemam direktno empirijsko iskustvo. Odrastao sam u malom gradiću u središnjoj Srbiji i nemam nikakvo iskustvo rata, ali itekako imam znanja o tome što se događalo i na koji način. Moje pitanje je odakle to moje znanje i gdje su mu reference. Sve ono što pokušavam je prodrijeti u porijeklo mog znanja koje je itekako medijski posredovano. Bilo riječi o dnevnom tisku, pop kulturi ili masovnim medijima - kaže nam autor.

Tako koristi umjetnost kao forum u kojem se stvara protu-javni prostor koji postavlja pitanja o ratu, medijskoj propagandi, manipulaciji narativa, povijesnoj odgovornosti i intelektualnom angažiranju. 

Kako piše u najavi izložbe, riječ kronika (od latinske riječi chronica - vrijeme) označava povijesni prikaz događaja poredanih kronološkim redom gdje se jednak značaj daje povijesno značajnim, kao i malim lokalnim događajima s idejom njihova bilježenja bez interpretacije. Ovakav vid bilježenja događaja u suprotnosti je s idejom povijesti kao zalihe za spoznaju univerzalne istine u kojoj se biraju događaji za tumačenje i analizu, dok se istovremeno isključuju oni dijelovi prošlosti koji se smatraju nevažnim, manje relevantnim ili problematičnim.

Vladimir Miladinović je u svom radu ustalio crtačku praksu izvođenja potisnutih, marginaliziranih i/ili isključenih narativa iz prošlosti, a koji su i danas aktualni. Izvori informacija su različiti i oni se kreću od arhiva dnevnog tiska, preko filmskih postera, stripova, fotografija, sudskih dokumenata, bilježnica i slično, pa sve do arhive Međunarodnog suda pravde u Den Haagu. Ovakve materijale, koji nakon što su poslužili svojoj svrsi u trenutku aktualnosti bivaju odbačeni i pohranjeni u nepristupačne arhive, umjetnik koristi kao polazište za rad na serijama crteža. Tušem i četkom u nepreglednim nizovima nastaju serije crteža koji sa stanovite vremenske distance predstavljaju pogled u prošlost koja je, ipak, prisutna u našoj svakodnevici.

Izložbu su otvorili Kruno Lokotar, Nataša Govedarica te autor, u ulici Don Krste Stošića možete je posjetiti do nedjelje. U nastavku provjerite program za večeras, a fotografije s otvaranja izložbe pogledajte u nastavku.