Danas su to zaključili djelatnici Zelenog grada uz stručnjakinju iz Nacionalnog parka Krka.

‘Sedra u fontani ima 336 centimetra i postoji određena opasnost od urušavanja te voda ne prekriva cijeli dio sedre što je nužno za njezin rast, gornji dio sedre potrebno je ručno ukloniti’, obavijestili su javnost iz Zelenog grada.

Na stranicama NP Krka pišu kako se sedra koristila kao građevinski materijal stoljećima prije proglašenja Nacionalnog parka.I crkvica svetog Nikole na Skradinskom buku u potpunosti je izgrađena od sedre. Fosilna sedra može se i danas vidjeti u Šibeniku, uz stubište podno spomenika kralju Petru Krešimiru IV., u Perivoju Roberta Visianija. 

Isto tako, u Šibeniku se nalazi i ovaj živući ‘komad’. U fontanu ispred crkve Gospe van grada nekada je donesen dio sedre s Krke koja je, na osunčanoj i vlažnoj lokaciji, nastavila svoj rast pa je danas obrasla mahovinom i nekoliko je puta veća nego što je bila u vrijeme kad je postavljena, 1931. godine. To je rijedak i vrijedan primjer mnogih načina suživota ovdašnjih ljudi i rijeke Krke, koji ipak pripada prošlosti. Od proglašenja Nacionalnog parka Krka sedra je, kao temeljni fenomen, strogo zaštićena i zabranjeno je njeno iskorištavanje.

Probleme s fontanom vidjeli smo i 2019. godine. Sedra je toliko narasla da je spriječila put vodi koja je prska i tako joj omogućava da živi i raste pa su mlaznice zamijenjene dužima i opet je zazelenila.

Ipak, toliko je narasla da je ovog puta, osim što se mahovina osušila, problem i visina zbog koje prijeti urušavanje pa će gornji dio sedre biti uklonjen i opet će joj se vratiti stari, zeleni sjaj.

Budući da je fontana u kojoj žive ribe i kornjače čest motiv našim fotoreporterima, pronašli smo fotografije kako bi vidjeli kako je narasla, pa u galeriji možete pogledati redom fotografije od 2018. godine do danas.