Dvostruki bedem u Docu simbol je šibenskog inata: Kako su Mleci bili prisiljeni izgraditi 'put spasa' kakav ne postoji nigdje drugo - ŠibenikIN - News portalŠibenikIN - najčitaniji portal Šibensko-kninske županije

Šibenik  •   OBJAVA: 14.07.2019, 12:12h   •    

Razgovor s Darkom Bilić

Dvostruki bedem u Docu simbol je šibenskog inata: Kako su Mleci bili prisiljeni izgraditi 'put spasa' kakav ne postoji nigdje drugo


  Arhiva/ŠibenikIN Dvostruki bedem u Docu simbol je šibenskog inata: Kako su Mleci bili prisiljeni izgraditi 'put spasa' kakav ne postoji nigdje drugo
PIŠE Nina Medić
OBJAVA 14.07.2019, 12:12h

Šibenski dvostruki bedem u Docu poseban je iz nekoliko razloga, ali Šibenčanima će zasigurno posebno drago biti kada čuju da je on svojevrsni simbol šibenskog inata i otpora. Sve o tome u razgovoru za ŠibenikIN otkrila nam je Darka Bilić, znanstvena suradnica pri Institutu za povijest umjetnosti koja sudjeluje na istraživačkom projektu Hrvatske zaklade za znanost „Antun Jančić i fortifikacijska arhitektura Mletačke Republike“.

 

Naime, među svim gradovima na istočnoj obali Jadrana, samo je u slučaju Šibenika Venecija zbog njegovog trogodišnjeg opiranja uspostavi njene vlasti, izdvojila sredstva za izgradnju koridora kroz „neprijateljski“ teritorij do morske obale. Šibenski dvostruki bedem stoga je jedini poznati primjer Puta spasa u dalmatinskoj fortifikacijskoj arhitekturi. Dapače, ni na dalmatinskoj obali, pa ni šire u Hrvatskoj ne postoji primjer očuvanog Puta spasa, otkriva nam Darka Bilić. 

Darka Bilić, autor fotografije: Giovanni Trambusti

Trogodišnja opsada grada

Prvo nam je pojasnila kako je, kada i zbog čega uopće sagrađen dvojni bedem u šibenskom Docu.

- Zidovi dvostrukog bedema planirano su izgrađeni već u prvim desetljećima mletačke vlasti Dalmacijom i to iz potrebe da se tvrđava sv. Mihovila poveže s morem. Naime, Venecija je 1409. godine uspjela kupiti Dalmaciju, no Šibenik joj se - ostajući vjeran hrvatsko-ugarskom kralju - odlučio svim snagama oduprijeti. Nakon iscrpljujuće trogodišnje opsade i unutarnjih konflikata grad se 1412. godine predao u mletačke ruke. Mletačka se vlast ubrzo konsolidira smještajući vojnu posadu u kaštel iznad grada. Od 1417. do 1421. godine mletački dužd Tommaso Mocenigo u više svojih dopisa šibenskim knezovima u kojima naređuje dogradnju i obnovu kaštela, ističe iznad svega potrebu da se kaštel poveže s morem posebnim prolazom te naređuje da se takav prolaz izgradi što prije.  Gradnja dvostrukog bedema, koji se u konačnici sastojao od gornjeg i donjeg dijela, dovršena je između 1423. i 1425. godine. 

Zanimalo nas je i zašto se prolaz između ta dva bedema naziva 'cesta spasa'. Naziv „put spasa“ prvi put je, kako doznajemo od znanstvenice, zabilježen početkom 17. stoljeća na crtežu šibenskih utvrđenja neposredno prije Kandijskog rata. 

- Dužd Mocenigo je u svojim dopisima iz 1417. i 1421. godine objasnio ulogu prolaza: u slučaju opsade kaštela od strane pobunjenih Šibenčana kroz prolaz su se trebala dopremiti pojačanja mletačkoj posadi u kaštelu. Ili u slučaju osvajanja kaštela od strane pobunjenih Šibenčana, mletačka posada je mogla iskoristiti prolaz za bijeg do morske obale i tamo se ukrcati na brodove. U oba slučaja prolaz je služio za spas ili pomoć Mlecima u smislu pružanja dodatne sigurnosti i osiguranja kontinuiteta prisutnosti mletačke vlasti u Šibeniku. Tijekom cijelog perioda mletačke vlasti Šibenikom, sve do 1797. godine, prolaz je ostao je u ovoj funkciji noseći naziv 'cesta spasa'. 

Jedini poznati primjer 'puta spasa' u dalmatinskoj fortifikacijskoj arhitekturi

Naša sugovornica u Šibeniku je nedavno održala predavanje pod nazivom 'Dvostruki bedem – posebnost šibenske fortifikacijske arhitekture'. Pa, po čemu je to poseban dvostruki bedem u Docu, pitamo je. 

- Nakon što se početkom 15. stoljeća Mletačka Republika teritorijalno proširila na istočnu obalu Jadrana, u svim je gradovima, užurbano pristupila obnovi zidina i izgradnji kaštela u kojima je stacionirala određenih broj plaćenika koji su osiguravali uspostavu nove vlasti. U Trogiru, Splitu i Zadru, Mlečani grade kaštel upravo na morskoj obali s namjerom da osiguraju izravan pristup mletačkoj mornarici kaštelu za dopremanje pojačanja s morske strane, u slučaju pobune lokalnog stanovništva. 

U slučaju Šibenika, Mlečani su se smjestili u već postojećem kaštelu na brdu iznad grada. Takav položaj kaštela na brdu imali su, osim Šibenika i kašteli u Omišu, Novigradu, Hvaru i Kotoru, međutim u njima Venecija nije izgradila ili osigurala izravnu vezu sa morskom obalom upravo zbog toga što su se ovi gradovi dobrovoljno predali u mletačke ruke. Među svim gradovima na istočnoj obali Jadrana, samo je u slučaju Šibenika Venecija, zbog njegovog trogodišnjeg opiranja uspostavi njene vlasti, izdvojila sredstva za izgradnju koridora kroz „neprijateljski“ teritorij do morske obale. 

Stoga je šibenski dvostruki bedem jedini poznati primjer Puta spasa u dalmatinskoj fortifikacijskoj arhitekturi. Dapače, ni na dalmatinskoj obali, pa ni šire, u Hrvatskoj ne postoji primjer očuvanog Puta spasa, a pogotovo ovako monumentalnog, po dimenzijama i oblikovno definiranog i u gotovo svim svojim elementima sačuvanog. 

Kao što smo u nekoliko navrata pisali na portalu ŠibenikIN, stručnjaci iz Hrvatskog restauratorskog zavoda iz Zagreba obavili su prošlo ljeto istraživanja u dvostrukom bedemu nakon čega je izrađen elaborat kojeg je naručio Grad Šibenik, sve kako bi utvrdili koje je najbolje rješenje za povezivanje Doca i tvrđave sv. Mihovila. Zaključak elaborata na 180 stranica je da se preporučuje uređenje i stavljanje u funkciju prostora dvostrukog bedema.

Spoznaje nakon najnovijih istraživanja

Bilić napominje kako nakon posljednjih istraživanja treba istaknuti dvije važne spoznaje. 

- Prva se tiče komunikacije kroz prolaz koja se prema našim spoznajama odvijala paralelno na dva nivoa, ne samo po tlu, uz pomoć drvenih stepenica koje su zabilježene na crtežima šibenskih fortifikacija kroz 17. stoljeće, već se odvijala i preko šetnica na vrhovima dvaju paralelnih zidova. Ti zidovi su planirano izgrađeni dovoljno široko da je pri njihovom vrhu, s unutrašnje strane prolaza, bilo moguće formirati šetnicu sastavljenu pretežno od stepenica koje su svladavale veliku visinsku razliku od zapadnog do istočnog dijela. Vojnike na šetnicama od mogućeg napada bilo pobunjenih Šibenčana ili vanjskih neprijatelja štitili su parapeti: šetnica na južnom zidu je štićena od mogućeg napada od strane grada, a sjeverni zid od mogućeg napada od strane Dolca.
Druga veoma važna spoznaja do koje je tim istraživača došao je da je, prema zasada dostupnim podacima, šibenski Put spasa jedini put spasa kojeg je osmislila, financirala i izgradila iz temelja Mletačka Republika na cijelom svom teritoriju, od sjeverne Italije do Grčke. 

Također, puteve spasa nalazimo najčešće uz utvrde koje su građene prije 1500. godine, odnosno prije pojave modernih, bastionskih utvrda koje su se razvile kao odgovor na pojavu vatrenog oružja. Stoga su srednjovjekovni putevi spasa najčešće građeni u centralnoj i sjevernoj Italiji kao dio kaštela velikih feudalnih obitelji: Medici iz Firence, Scaligeri iz Verone, Carrara iz Padove, … No, rijetki su ostali sačuvani do danas.

Stoga smatramo da je šibenski Put spasa od velike vrijednosti za povijest fortifikacija i arhitekture općenito u Dalmaciji, za hrvatsku kulturnu baštinu te sigurno u širom kontekstu za povijesti fortifikacija Mletačke Republike.

'Eskalator ne ističe iznimnu vrijednost Puta spasa'

Za kraj je pitamo mišljenje o ugradnji famoznog eskalatora prema ideji arhitekta Nikole Bašića. 

- Nisam imala uvid u projektnu dokumentaciju za izgradnju pokretnih stepenica kroz dvostruki bedem, pa svoje mišljenje mogu formirati samo na osnovu  informacija koje sam dobila, kao i ostali čitatelji, iz uvida u članke s internetskih portala. Kao znanstveniku koji je istraživao vrijednost i funkciju ovog prolaza moram reći da ovaj projekt ne pokazuje i ističe iznimnu vrijednost Puta spasa. Prolaz je između dvaju bedema ovim projektom iskorišten tek kao prikladno mjesto za postavljenje pokretnih stepenica u cilju što bržeg dopremanja posjetitelja u podziđe kaštela. Također, primijetila sam da bi se realizacijom ovog projekta prostor Puta spasa podijelio na dva dijela. Zbog toga što je predviđeno ukopavanje pokretnih stepenica u tlo u visini zida koji dijeli Put spasa na dva dijela, budući posjetitelji neće imati sliku prave veličine i duljine ceste koja u svom gornjem dijelu seže sve do podziđa kaštela. Stoga smatram da bi realizacijom ovog projekta ili bilo kakvog sličnog projekta došlo do narušavanja cjelovitosti i jedinstvene vrijednosti ovog spomenika. Nadam se da će postojeći planovi i projekti koji se tiču dvostrukog bedema, nakon uvida u rezultate naših recentnih istraživanja biti  s njima usklađeni.

Smatram da svaki projekt koji se dotiče dvostrukog bedema mora kao polaznu točku staviti zadatak isticanja vrijednosti ove strukture. Mislim da svakako treba omogućiti pristup unutrašnjem prostoru bedema široj javnosti njegovim uređenjem i stavljanjem u funkciju koja će prije svega istaknuti vrijednost Puta spasa. Također smatram da se prostor između zidina dvostrukog bedema treba urediti na način da se uspostavi izvorna mogućnost komunikacije na dva različita nivoa, po tlu stepenicama - u gornjem dijelu prolaza su sačuvane u stijenu uklesane stepenice - te uz pomoć platformi na mjestu gdje su nekada stajale kule omogućiti pristup i šetnju po šetnicama na vrhu bočnih zidova bedema.

Osim toga, mogla bi se uspostaviti nekadašnja komunikacija između grada i predgrađa Dolca preko prostora dvostrukog bedema na način da se nanovo stave u funkciju oba sada zazidana otvora u bočnim zidovima dvostrukog bedema. Na taj način, revitalizirali bi se dijelovi okolnog gradskog tkiva te bi se dvostrukim bedemom okoristili ne samo njegovi sezonski posjetitelji već bi služio i lokalnom stanovništvu kroz cijelu godinu.

Na ovaj način svijest o Putu spasa zaživjela bi nanovo među lokalnim stanovništvom, te bi se sačuvala ne samo njegova fizička cjelovitost već i svijest o njegovoj vrijednosti kao svjedoku jednog važnog trenutka u povijesti Šibenika i jedinstvene građevine u Dalmaciji i šire.

 


  KLJUČNE RIJEČI:  dvostruki bedem / darka bilić /

 

 

 

 

  komentara   KOMENTARI:

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove portala ŠIBENIK.IN. Portal ŠIBENIK.IN zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara portal ŠIBENIK.IN nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila.