A festival je počeo pregledom murve iza zgrade Županije, odnosno kod crkve sv. Nikole. Pregledao ju je tzv. doktor za drveća Fran Poštenjak, odnosno magistar sveučilišnog studija Arborikulture i urbanog šumarstva koji je svoju diplomu stekao u Velikoj Britaniji.

U njegovu fokusu je, u prvom redu, zaštita stare murve, no mi smo inzistirali na njezinoj starosti, budući da preciznih podataka nema.

Prije nego što smo popričali s Franom, koji je zajedno sa svojim ocem Karmelom, nekadašnjim šumarom i djelatnikom Nacionalnog parka Mljet, koji su se vrtjeli oko murve, mjerili, proučavali i zapisivali nešto, slušali smo Zlatku Rodin iz Udruge vodiča Mihovil i Memorijalnog centra Faust Vrančić u Prvić Luci te turističku vodičicu Josipu Petrinu, koji su prepričali poznatu legendu vezanu za ovu tzv. Šimunovu murvu. Ukratko, neki Šimun je dobio u zadatak da iz Kine donese murvu i posadi je baš tu, kod crkve sv. Nikole, zaštitnika pomoraca, zbog oproštenja nekih grijeha. Prema toj legendi, to se dogodilo prije 300 godina.

No, kako su nam rekle Zlatka i Josipa, ispalo je da je legendu napisao pisac i profesor povijesti umjetnosti, Zvonko Madunić. Napisao, ne zapisao! Pa tako, iako legende često imaju uporište u stvarnim događajima, nije baš sigurno koliko se ovoj konkretnoj legendi može vjerovati.

Prvi konkretni dokaz postojanja ove murve, čija se krošnja nadvila nad štekat nekadašnje pizzerije Toni, je fotografija snimljena prije Drugog svjetskog rata. Na njoj se vidi veliki trg, puno prije gradnje hotela Jadran, zgrade Županije i kina Šibenik, na kojemu je dosta stabala murvi, a vidi se i ova o kojoj danas pišemo. Ona je jedina preživjela kasniju viziju čuvenog arhitekta Ivana Vitića koji je, gradeći hotel i općinu te plato između njih, presudio svim murvama osim ovoj "našoj". Ona mu, izgleda, nije smetala.

Murva oko koje su se danas okupili ljudi iz Flore Dalmatice preživjela je prije desetak godina i namjeru gradskih komunalnih službi da je uklone jednom zauvijek. Tada su, naime, neke njezine grane pale na štekat pizzerije pa se činilo da će zbog sigurnosti biti uklonjena. Reagirali su tada susjedi, dio medija je također izvršio pritisak, i evo murve i dalje tu.

- Ova murva smatra se najstarijim stablom u Šibeniku. A definitivno je najšire, ima otprilike tri metra u promjeru - govore nam dalje Zlatka Rodin i Josipa Petrina, otkrivajući nam i da je nekad najviše stablo u gradu bio brijest na Poljani (nema ga više), a drugi i treće mjesto zauzeli su čempresi, jedan na pravoslavnom groblju, a drugi na sv. Ani.

Ova murva bi, kroz ovu inicijativu, trebala dobiti i tablu, čime će postati prva prirodna znamenitost koja će ući u gradski sustav signalizacije.

Sve smo saznali, osim koliko je stara? Ali ne može se od "doktora za drveće" Frana Poštenjaka to baš tako olako saznati.

- Kod starih stabala teško je dati točnu procjenu koliko je staro. Naime, mlado stablo raste u određenim intervalima koji su konstantni, a kada dođu u optimalni odnos korijena i nadzemnog dijela, dakle kad uvjetno rečeno prestane rasti, onda kod površine kružnog vijenca dolazi do smanjenja, jer se više ne proizvodi toliko energije - zakomplicirao nam je Poštenjak, nabacujući se pritom i izrazima poput "biomehanička optimizacija, "sjeveroistočna kompozicija", "korjenova ploča", "biodiverzitet"...

Pomislili smo da smo se približili procjeni starosti kad nam je Fran Poštenjak otkrio da se radi o veteranskom stablu, što je stručna klasifikacija. Pa onda se valjda okvirno zna koliko su stara ta veteranska stabla? E, ne zna.

- Nije to klasifikacija prema rasponu godina, nego po drugim specifičnim funkcijama. Naprimjer, koliko stablo ima lomova, truleži i organizama koji na njemu žive - objašnjava doktor i napokon daje prvu procjenu:

- Teško da ima 300 godina!

Aleluja! Poštenjak nastavlja:

- Radi se o jako vrijednom stablu na specifičnoj lokaciji i to treba iskoristiti da se ljudima pokaže da ovo ne mora biti problem. Ne moraju se demonizirati stara stabla, ona imaju svoju funkciju. Nakon današnje ekspertize i uspostavljanja dijagnoze mogu donijeti neke zaključke vezane za daljnje postupanje, poput intenziteta obrezivanja, metoda kojima će se stablu dati dovoljno hranjiva da se potakne širenje živog dijela i tako dalje. Cilj nam je procijeniti u kakvom je murva stanju i što se može poduzeti da što duže ovdje ostane, a teoretski može živjeti još stotinama godina - kaže Fran.

Dakle, Fran Poštenjak i njegov otac mogu ponuditi neke savjete i smjernice kako bi murva živjela, a da pritom jednog dana ne padne nekome na glavu. Sve nadalje ovisi o gradskim komunalnim službama, a toga se malo i pribojavamo.

Okej, Fran, kažeš da nije stara 300 godina, al' daj nam neki konkretniji broj...

- Dobro, siguran sam da ima preko 150.