Gluhe osobe koriste tumača hrvatskog znakovnog jezika kao posrednike u komunikaciji, oni izravno i simultano prevode govorni i znakovni jezik i obratno čime olakšavaju interakciju između gluhih i čujućih osoba. Gluhim osobama komunikacija je najveća barijera u svakodnevnom životu, a Ana Marija Kolić jedna je od onih koji je svakodnevno premošćuju te educiraju sve nas kako bi uspješnije komunicirali jedni s drugima.

 

- Mi osiguravamo da informacije budu pravilno prenesene, a svoju ulogu uvijek moramo ozbiljno shvaćati jer je ključna za omogućavanje jasne i efikasne komunikacije. Trenutno radimo sa 30-ak korisnika, članova udruge, a s obzirom na to se broj osoba sa oštećenim sluhom konstantno povećava, u budućnosti očekujemo i veći broj korisnika, a samim time i potrebu za komunikacijskim posrednicima – rekla nam je Ana Marija koja je zaposlena u Udruzi gluhih i nagluhih Šibensko- kninske županije

 

Ova magistra primarnog obrazovanja, svoje usluge pruža svojim korisnicima i u u javnim ustanovama, bolnicama, bankama, sudu, društvenim događanjima, zapravo u svim svakodnevnim situacijama gdje osoba oštećena sluha ima potrebu za prevoditeljem. 

 

- Podizanje svjesti društva o gluhim osobama ključno je za njihovu inkluziju i ravnopravnost, ali i kako bi se otklonile komunikacijske barijere. Svjesnost o uključivanju gluhih u sve segmente života posljednjih godina raste, ali smatram da uvijek ima mjesta za napredak. Učenje znakovnog jezika je izvrstan način da se gluhe osobe osjećaju prihvaćenije u društvu. Postoje i izazovi, a uključivanje gluhih osoba u društvene aktivnosti može pomoći u smanjenju predrasuda i stvoriti savjesnije okruženje za svakog od nas – kaže te dodaje kako su njenim korisnicima najčešće potrebne usluge prijevoda.

 

 

Također, dolaskom novih vremena i podizanjem svjesti i potrebe o uključivanju osoba s raznim invaliditetima u sva društvena događanja, sve češće je i određeno da se pri javnim događanjima (tribinama, predavanjima, konferencijama..) osigura tumač znakovnog jezika.

 

Hrvatski znakovni jezik je priznat kao samosvojan jezični sustav, ima svoju jedinstvenu strukturu i gramatička pravila koja se razlikuju od govornog jezika. Zahtjeva sposobnost da se koristi neverbalna komunikacija, a lakše ga je svladati ako ste u čestoj komunikaciji s gluhim osobama. 

 

- Postoje naravno i oni koji ga žele naučiti bez obzira što nemaju direktni doticaj s osobama oštečenog sluha. Jezik je sam po sebi dinamičan i zanimljiv jer nije samo komunikacijski alat već nosi kulturne vrijednosti i identitet zajednice – otkriva nam Ana Marija.

 

Udruga unazad dvije godine provodi edukacije hrvatskog znakovnog jezika u predškolskim i školskim obrazovnim ustanovama kako bi djeca postala svjesnija i tolerantnija prema različitostima, što potiče inkluziju u društvu. Učenje znakovnog jezika može biti dragocjeno iskustvo koje donosi brojne koristi, kako za najmlađe, tako i za širu zajednicu jer izuzetan je uspjeh makar i jednoj osobi pomoći u boljem razuijevanju ovog 'glasnog svijeta' u kojem živimo.

 

- Iako može biti izazovno, učenje znakovnog jezika također može biti izuzetno nagrađujuće. Pruža mogućnost komunikacije s gluhim osobama, doprinosi razumijevanju i toleranciji i otvara vrata novim prijateljstvima. Jezik je putovnica koja otvara vrata u novi svijet, kulturu, a hrvatski znakovni jezik u kulturu Gluhih osoba – poručila je za kraj, a i otkrila kako u bliskoj budućnosti

planiraju u Udruzi provoditi radionice i za građane o kojima ćemo zainteresirane sudionike pravovremeno obavijestiti.