Okrugli stol održao se u četvrtak u sklopu FALIŠ-a, a Emil Jurcan iz Pule, Igor Lasić iz Dubrovnika i Blanka Levačić iz Čakovca pričali su, iz svoje perspektive, o zajednički prostorima u gradovima, koja je veza između prostora i zajednice, kome pripada grad i kako ga (pre)uzeti.

- Ono što grad definira je slojevitost, pa čak i proturječnost urbane zajednice do razine nekog konflikta, razmjene interesa. Ovdje ćemo sagledati grad iz jedne specifične perspektive i pričati o zajedničkim gradskim prostorima, tzv 'commons', pojmu koji se u Europi javio još u 19. stoljeću – kazao je Mate Rupić, moderator okruglog stola.

'Commons' je pojam koji se bavi kulturnim i prirodnim resursima dostupnima svima što bi podrazumijevalo da je to polje političke i svake druge  borbe u kojoj se zastupaju različiti interesi, a na okruglom stolu naglasak je stavljen na javni interes.

- Pula je jedan od gradova u Hrvatskoj s dosta prostorne inicijative, posljednja je kulminirala raspisivanjem referenduma za Lungomare, oko gradnje hotela na tom području. Sama inicijativa građana 'Za Lungomare' nastala je radi uključivanja Puležanki i Puležana u odlučivanje o namjeni jedne od naših zadnjih zelenih oaza uz more. Prenamjena iz sportsko-rekreacijske u turističko-građevinsku zonu ne smije nas ostaviti ni ravnodušnima ni malodušnima. Početak gradnje nepovratno otvara vrata daljnjim promjenama u cijelom području – kazao je Jurcan.

Istru prati mit o uređenoj regiji gdje je turizam održiv, ali ako provedete tamo malo više vremena, posebno profesionalno, naučite da nije tako. Problemi za koje mislimo da su naši, njih dijeli i Istra i cijelo područje Mediterana, istaknuto je na okruglom stolu.

Visina najma poslovnog prostora, u Puli u odnosu na količinu praznih prostora, je bizarna. Život u Puli je sve teži i skuplji, posao je sve teže obavljati, a upravo cijene i skupoća su ono s čime se susreće i Dubrovnik.

- Stara gradska jezgra nekoć je živjela punim životom, a tada je došlo do pomame za kvadratima, ulaska stranog kapitala i iseljavanje građana jer nisu mogli priuštiti da zadrže kvadrate u kojem ni pločice nisu mogli promijeniti. To je u Dubrovniku išlo intenzivno, brže nego igdje drugdje, a urušavanje društva bilo je grublje. Dubrovnik je postao grad kvartova, grad u kojem nema centra. Srednjoškolci su prije išli na Stradun, nekoć tipični provincijski korzo, poslije nastave, a danas ih tu nema. Stari grad više nije središte, grad nema središte. Šibenik je godinama bio na 'stand by', sad je došao red na njega. Tvrđave su obnovljene, imate na čelu metu i sljedeći ste na redu za odstrel u smislu prinošenja žrtava urbanih sredina kapitalu turističke industrije kojem smo svi podvrgnuti. Žrtva koje su nam  namijenjene kao naša sudbina, bez alternative – kazao je Igor Lasić.

Cijelu raspravu možete pogledati u nastavku.