- Prema statistici IBM-a 77 posto tvrtki već koristi ili planira koristiti umjetnu inteligenciju u svom poslovanju. To je jedan podatak koji nam govori da se treba pripremiti na novu industrijsku revoluciju, koja je zapravo već počela i u kojoj se nalazimo. Tehnologija ima sve veći utjecaj na to na koji ćemo način obavljati svoje poslove. Ova je godina, 2023., proglašena i Europskom godinom vještina, što znači da je Europska komisija također prepoznala važnost cjeloživotnog obrazovanja i usavršavanja, s obzirom na sve veće promjene na tržištu rada pojavom novih poslova – kazao nam je djelatnik Razvojne agencije ŠKŽ i voditelj Europe direkta u Šibeniku Stipe Španja.

Iako će AI (umjetna inteligencija) brzo postati pretpostavka tržišne konkurentnosti za gotovo sve poduzetnike, primjena AI u poslovanju mnogima i dalje predstavlja nepoznanicu. U posljednje vrijeme mnogi stručnjaci ističu kako je umjetna inteligencija nešto bez čega se uskoro neće moći poslovati ili barem biti konkurentan. Prema istraživanju tvrtke Deloitte, 74% tvrtki je u fazi eksperimentiranja s umjetnom inteligencijom.

Nakon uvodnog obraćanja održana je panel rasprava o tome kako tvrtke i obrazovni sektor u Hrvatskoj percipiraju pojavu novih tehnologija u svom poslovanju. U panel raspravi su sudjelovali: Dekan Veleučilišta u Šibeniku Ljubo Runjić, koordinator deep-tech venture buildera Nuqleus, Fer, Matija Srbić, CEO inkubator za nove tehnologije Trokut Šibenik Diana Mudrinić, Jan de Jong, CEO Webpower Adria, Maja Marčić, rukovoditeljica Odjela za tržište rada u HZZ-u, područni ured Šibenik te Jelena Milaković, viša stručna savjetnica u CISOK-u.

Ljubo Runjić, dekan na Veleučilištu u Šibeniku, kazao je kako njihova ustanova aktivno sudjeluje u kreiranju tržišta rada.

- Drago mi je i da Veleučilište u Šibeniku aktivno sudjeluje i u promišljanju novih tehnologija i u kreiranju tržišta rada osluškujući njihove potrebe. Definitivno je ovo jedna zanimljiva tema i volim prisustvovati ovakvim konferencijama koje imaju pogled u budućnost. Umjetna inteligencija i sve što s time dolazi definitivno će trebati jednu pravnu regulativu i dio mojih kolega se već s time bavi – pojasnio je Runjić.

Rukovoditeljica Odjela za tržište rada u HZZ-u, područni ured Šibenik, Maja Marčić kazala je kako već neko vrijeme uočavaju da na tržištu rada imamo neusklađenost potreba gospodarstva i ponudu radne snage.

- Potrebno je pratiti trendove, jer uvođenjem novih tehnologija mijenjaju se potrebe na tržištu rada te svi oni koji žele biti konkurentni moraju stjecati nove vještine. Moraju biti spremni na njihovom razvijanju u korak s vremenom. Kako se mijenjaju tehnologije i tržište mijenjaju se i naši poslovni procesi. Tako da i mi moramo mijenjati svoje usluge i prilagođavati se novim tehnološki razvijenijim radnim mjestima. Mi nismo obrazovna ustanova, tako da samo možemo ukazivati na potrebe na tržištu rada. Hrvatski zavod za zapošljavanje započeo je s provedbom sustava vaučera za obrazovanje nezaposlenih i zaposlenih osoba u travnju 2022. godine. Sustav je dosad prvenstveno bio usmjeren na stjecanje zelenih i digitalnih vještina traženih na tržištu rada s planiranim ciljem uključivanja 30.000 korisnika u obrazovanje, za što su osigurana sredstva iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021.-2026. Vaučer nudi mogućnost ljudima da usavršavaju svoje vještine, bili oni zaposleni ili ne, kako bi spriječili da svi oni koji ne mogu pronaći posao ili im prijeti gubitak radnog mjesta, mogu se osposobljavati i usavršavati i biti konkurentni na tržištu rada – zaključila je Marčić.

Nakon panel rasprave uslijedila je prezentacija primjera dobre prakse start up tvrtki u RH, mogućnosti umrežavanja s drugim tvrtkama na EU razini te mogućnosti financiranja za tvrtke u razvoju, a na kojoj su govorili: Matej Šalinović – CRO, Dot Your Spot, Juraj Malenica, Head of Development, Mindsmiths, Ružica Jelić, HAMAG-BICRO Šibenik, Deni Nurkić, deep-tech venture builder Nuqleus, FER, Filip Perkov, Immense agency i Ivana Vuka, European Enterprise Network.