Ovo događanje ugostilo je predstavnike regionalne i lokalne samouprave u Hrvatskoj, predstavnike međunarodnih organizacija te sektora zdravstva koji su razgovarali o razvoju zdravstvenog sustava na regionalnim razinama, objedinjavanju usluga, primjeni novih tehnologija i mogućnostima financiranja velikih projekata u zdravstvu.

- Europska unija trenutno provodi revoluciju zdravstvenih sustava, odnosno digitalizaciju. Ideja je da svi naši zdravstveni podatci budu dostupni u digitalnoj formi, u elektroničkom sustavu, i da budu dostupni zdravstvenim djelatnicima koji nas liječe. Recimo, imali ste prometnu u Zagrebu, gdje ste i operirani, a onda kada ste otišli nakon šest mjeseci na kontrolu kod svog doktora u Šibeniku on će vidjeti kompletnu vašu zdravstvenu povijest. Sve će biti vidljivo pa i kako je operacija provedena te koje ste lijekove dobili. To će biti provedeno i na europskoj razini. Cilj je olakšavanje pružanja zdravstvene skrbi te da ona bude brža i učinkovitija. To će se postići uz stroge mjere zaštite pacijenata, a oni će sami moći ograničiti pristup podatcima koji su iz bilo kojeg razloga osjetljivi i za koje oni ne bi htjeli da ih drugi liječnici vide – kazao je Tomislav Sokol, zastupnik u Europskom parlamentu.

Napomenuo je još, da će se osim ove primarne upotrebe zdravstvenih podataka, omogućiti i pristup zdravstvenim podatcima iz cijele Europe u svrhu zdravstvenih istraživanja, što je izuzetno važno ako želimo razvijati nove lijekove i nove napredne zdravstvene tehnologije koje su važne za pacijente.

Tomislav Sokol, zastupnik u Europskom parlamentu održao je i prezentaciju na temu 'Health Data Space'. Predstavio je prijedloge Uredbe Europske komisije o uspostavi Europskog prostora zdravstvenih podataka, a kako bi ostvario puni potencijal zdravstvenih podataka. Ovim prijedlogom Uredbe podupire se korištenje zdravstvenih podataka za bolje pružanje zdravstvene skrbi, bolje istraživanje, inovacije i kreiranje politika te se omogućuje Europskoj uniji da u potpunosti iskoristi potencijal koji nudi sigurna razmjena, korištenje i ponovno korištenje zdravstvenih podataka

- O ovo projektu smo počeli razmišljati kada smo počeli raditi na projektu nove bolnice Šibensko-kninske županije koja je trenutno u takvim uvjetima kakvim je. Izgrađena je u 19. stoljeću i paviljonskog je tipa, a infrastruktura i oprema ne odgovaraju današnjim potrebama pacijenata. A sve to zajedno utječe na samu organizaciju poslovanja šibenske bolnice. U svibnju 2021. godine otvorio se natječaj za Zelenu i digitalnu tranziciju, odnosno financiranje dokumentacije za ustanove u sektoru zdravstva. Tada smo počeli razmišljati o tome kako taj projekt šibenske bolnice proširiti. Činjenica je da cijeli sektor zdravstva i socijalne skrbi u županiji ima raznih problema te smo nastojali osmisliti jedan integrirani sveobuhvatni projekt koji će definirati te 'slijepe ulice' te kako mi možemo odgovoriti na njih. Odlučili smo u suradnji s gradonačelnikom Željkom Burićem i županom Markom Jelićem, koncipirati jedan projekt gdje ćemo izmjestiti sadašnju bolnicu na prostor bivše vojarne Bribirskih knezova, a radi se o površini 110.000 metara kvadratnih. To bi bio jedan mali medicinski grad – pojasnila je detaljno ravnateljica Razvojne agencije Šibensko-kninske županije Mira Lepur.

Lepur je prisutnima prezentirala idejni prijedlog projekta 'Centar zdravlja Šibensko-kninske županije' koji se planira uspostaviti na lokaciji Bribirskih Knezova na području grada Šibenika.

Projektom se u Šibensko-kninskoj županiji namjeravaju konceptualno i fizički objediniti ustanove iz zdravstva, socijalne skrbi, edukacije i gospodarstva a kako bi se digitalno i fizički povezalo njihovo poslovanje, pospješila suradnja institucija, optimizirali troškovi, ostvarile energetske i financijske uštede te se u konačnici krajnjim korisnicima osigurale adekvatnije, brže, kvalitetnije, stručnije, pristupačnije, ravnopravnije i u konačnici zelenije i financijski prihvatljivije usluge.

Anna Koziel, viši specijalist za zdravstvo pri Svjetskoj banci, govorila je o financiranju zdravstvenih projekata 'Provedba i realizacija velikih zdravstvenih projekata' poput Centra zdravlja Šibensko-kninske županije te kako to zahtjeva uključivanje više dionika, kako na nacionalnoj tako i na međunarodnoj razini. Svjetska banka kao partner ima iskustva u provedbi sličnih projekata i važno je čuti kako Svjetska banka pomaže u financiranju takvih projekata.

Na samom kraju je uslijedila panel rasprava „Zdravlje za sve“, na kojoj je bilo riječi o mogućnostima konsolidacije zdravstvenih usluga, digitalizaciji zdravstvenog poslovanja, osnivanju centara zdravlja i mogućnostima financiranja projekata u sektoru zdravstva. Na panel raspravi su sudjelovali: Željko Burić, dr. med, gradonačelnik Grada Šibenika, Kristijan Stipaničev, dr. med. spec. abdominalne kirurgije, ravnatelj Opće bolnice Šibensko-kninske županije, izv. prof. dr. sc. Aleksandar Džakula, Medicinski fakultet, Sveučilište u Zagrebu, predstavnik Europske Investicijske Banke (TBC).