HNS će se, čini se, povesti za europskim trendovima i promijeniti ime natjecanja koje je dosad nosilo svima poznat naziv Prva HNL (ili samo HNL). Poznato je da mnoge države imaju ovakvu praksu, da npr. Engleska ili BiH imaju Premier ligu kao najviši stupanj natjecanja te da ime samog natjecanja često ne odgovara onome što to natjecanje doista jest. Kao najbolju ilustraciju imamo švicarsku nogometnu piramidu, u kojoj se lige zovu redom Super League, Challenge League, Promotion League, 1st League, 2. liga Interregional, 2. liga... Tako je u Švicarskoj natjecanje koje se zove 2. liga zapravo šesta liga. Ovaj pokušaj promoviranja nogometa je dosta dugo poznat i nije posebno problematičan, osim što novinarima i navijačima radi probleme, jer kad kažete „druga liga“ nitko ne može biti siguran na koje natjecanje zapravo mislite. Kako bi se izbjegla zabuna, u daljnjem tekstu lige ćemo nazivati po onome što one doista jesu pa ćemo najviši stupanj natjecanja/Prvu HNL/Elitnu ligu nazivati prvim rangom, ligu ispod drugim rangom itd.

Mnogi mediji i drugi izvori preimenovanje HNL-a u Elitnu ligu su već uzeli kao sigurnu stvar, no treba istaknuti da HNS to nigdje nije službeno objavio, da u svojim dokumentima HNS i dalje prvi rang naziva Prvom HNL, a na izravan upit HNS je odgovorio da odluka o preimenovanju još nije donesena. Ta Elitna liga, ako se bude tako zvala, trebala bi početi 16. srpnja, a Savez je potpisao sjajan ugovor vezan za TV prava. Ti novci dijelit će se klubovima prvog ranga prema plasmanu pa će prvak države dobiti više od 9 milijuna, a klubovi sa dna više od 5 milijuna kuna godišnje. 15% sredstava podijelit će se klubovima iz drugog ranga, ženskom nogometu i malom nogometu.

Za razliku od promjene imena, HNS se nikako nije vodio europskim trendovima kada je odlučio uvesti jedinstveni treći rang koji bi se, dakle, trebao igrati na razini cijele države, kao i prvi i drugi rang. Treći rang koji se ne dijeli na regionalne skupine (dosad u Hrvatskoj 3. HNL Sjever, Istok, Centar, Zapad i Jug), nego se igra na razini cijele zemlje je rijetkost u Europi, a izuzeci su uglavnom bogate države sa odličnom prometnom infrastrukturom (tzv. lige Petice) i male zemlje kojima regionalna podjela ne treba poput Malte ili Islanda. Financije, promet i oblik Hrvatske svakako ne idu u prilog jedinstvenom trećem rangu pa je Savez preuzeo obavezu pomagati na početku financijski klubove trećeg ranga.

Želja HNS-a za jedinstvenim trećim rangom obznanjena je još 2019. i tada je dočekana sa neodobravanjem velikog broja trećeligaša, koji su bili zabrinuti ne samo zbog financiranja dalekih putovanja na koje trećeligaši nisu naviknuti, nego i zbog mogućnosti gubitka svog statusa trećeligaša. Trenutno u Hrvatskoj postoji točno 80 trećeligaša, a sljedeće sezone će ih biti 16. To znači da bi klubovi plasirani od trećeg mjesta naniže (ovisno o kvalifikacijama i licencama) tehnički ispali iz 3. ranga i prestali biti trećeligaši. HNS je 2019. bio prisiljen odustati od svoje ideje, no samo privremeno. Inzistiranje Saveza na jedinstvenom trećem rangu je zapravo pravi razlog preimenovanja Prve HNL u Elitnu ligu. Klubovi nisu htjeli jedinstvenu treću ligu, ali ako Prvu ligu nazovete Elitnom, Drugu ligu Prvom, onda jedinstvena Treća liga postaje tzv. Druga liga (iako je zapravo treća). Klubovi koji su se bunili zbog svog ispadanja u četvrti rang prestali su se buniti kada je HNS četvrti rang nazvao Trećom HNL. Savez je također napravio neke pravne manevre i priznao trećeligaški status četvrtom rangu pa će sada klubovi poput Primorca iz Biograda ili unešićke Zagore moći svojim lokalnim zajednicama tvrditi da igraju u ligi koja se zove 3. HNL-jug, iako su zapravo četvrtoligaši. Taj status trećeligaša koji će četvrtoligaški klubovi imati bitan je zbog pravnih razloga i javnog financiranja u lokalnim zajednicama.

Savez se nadao i da će formiranjem jedinstvenog 3. ranga stvoriti atraktivnu ligu te da će se u njoj naći bivši prvoligaši koji trenutno životare u 3. HNL poput Splita, Zadra, Međimurja, Marsonije, Karlovca, Lučkog, Pomorca ili Segeste. Doista, kada bi se gledala samo imena klubova, mogla bi se stvoriti zanimljiva liga kada bi Savez smio birati samo najpoznatije klubove da igraju u njoj. No u stvarnosti su od tih klubova ostala samo imena (mnogi od tih bivših prvoligaša su u međuvremenu bankrotirali i krenuli ispočetka pa Zadar, Pomorac ili Karlovac pravno nisu isti oni klubovi koji su igrali HNL) te nitko od tih klubova nije bio u stanju ove ključne sezone ostvariti plasman među prve tri ekipe u svojoj regiji. Tako je Zadar (71000 stanovnika) završio iza Posedarja (3600 stanovnika), a Marsonia iz Slavonskog Broda (45000) završila je iza Zrinskog iz Jurjevca Punitovačkog (samo 300 stanovnika). Karlovac je završio iza Dugog Sela, a Međimurje iza Poleta iz Svetog Martina na Muri. I ne samo da su svi ti klubovi iz malih mjesta postigli sjajne rezultate na terenu i bili bolji od županijskih centara, nego su se neočekivano uspjeli snaći i po pitanju licenci i ispuniti brojne potrebne uvjete. Tako će se trećeligaški nogomet sljedeće sezone igrati u Čavlima, Posedarju, Jurjevcu Punitovačkom, dok će se u Slavonskom Brodu, Zadru i Karlovcu igrati četvrta liga (koja će se samo zvati Treća).

Tako su i klubovi iz naše županije svi ispali u niži rang. Svi će oni i dalje igrati u istoj ligi u kojoj su igrali i dosad (Zagora i Vodice u dalmatinskoj ligi, ostali u županijskoj), dalmatinska liga će se i dalje zvati 3. HNL-jug i biti javno financirana kao da je 3. liga, iako je zapravo četvrta. Županijska liga Šibensko-kninska postaje peti rang.

Vodice su zapravo dugo vremena vodile bitku da u jednoj sezoni ne ispadnu dva ranga niže (što se dogodilo OSK-u, Mladosti iz Petrinje i drugima). Naime, iako svi klubovi koji završe ispod trećeg mjesta sele u niži rang, Savez je svejedno u propozicije stavio i da posljednji klub dalmatinske lige ispada u županijsku (i tako od trećeligaša postaje petoligaš). Budući se dugo špekuliralo koliko će zapravo jedinstveni treći rang imati klubova (16 ili 18), tko će sve dobiti licencu te hoće li ili neće Dinamo i Osijek rasformirati svoje B ekipe, Vodice nisu mogle znati koliko klubova ispada iz dalmatinske u županijsku pa su neko vrijeme živjele u neizvjesnosti, nastojeći izboriti što bolji plasman.

Poseban slučaj pak dogodio bi se da su Hrvace u 3. HNL-jug završile treće. U tom slučaju HNS-ove propozicije bi ih najprije poslale u kvalifikacije za drugi rang (jedini sa Juga dobili drugoligašku licencu), a ako u tim kvalifikacijama ne bi uspjeli, propozicije bi ih poslale u nove kvalifikacije za treći rang. Srećom za HNS, Hrvace su završile druge pa neće morati igrati duple kvalifikacije u jednom ljetu.