Izložene slikarske mazarije Davora Gopca, kako ih naziva sam autor, svoje nadahnuće pronalaze upravo na polju društvenih i umjetničkih fenomena šezdesetih i sedamdesetih godina prošlog stoljeća. Andy Warhol i Velvet Underground stoga predstavljaju tek prve u nizu mnogobrojnih i poznatih figura koje su oblikovale Gopčev osebujni likovni karakter. Njihov značaj pritom počiva prvenstveno na pionirskom povezivanju pop art elemenata kao slikovnih priloga i novih glazbenih pravaca, odnosno tadašnje alternativne i tzv. old school punk scene. 

- Večeras je otvorena posebna izložba za grad Šibenik i klub Azimut, a sve u sklopu MDF-a. Izložba Davora Gopca, koji osim što je ludi roker, jednako je lud u ovom likovnim stvaralaštvu tako da sam jedva čekala dan kad ćemo njegovu izložbu dovesti u Šibenik. Ova izložba nekako pripada ovom svijetu MDF-a i mislim da je najsličnija dječjem svijetu i mašti u kojoj se Šibenik sad nalazi. Njegove slike mogu se opisati samo kao – Davor Gobac. Kakav je on, takve su mu i slike– kazala je Branka Grubić, voditeljica likovnog odjela kolektiva 4B.

Iako ga prvenstveno gledamo u glazbenom svijetu, ovo je njegova druga strana i organizatorima je drago što je ljudi mogu vidjeti u Šibeniku.

- Na MDF-u ove godine imamo priliku vidjeti glazbenika Davora Gobca s njegovim slikama i glazbenika Damira Urbana s njegovom dječjom slikovnicom – kazali su.

Na izložbi se našao i Nik Titanik koji smatra da je ovo nešto što svatko treba pogledati.

- Oduševljen sam što sam naišao na izložbu, a ovo je nešto što svatko treba vidjeti jer ovo je mozak jednog genijalca. Ovo je izložba koja je namijenjena i djeci i odraslima, jer oni će primijetiti neke detalje koje dječje oko neće. Svaka slika ima neka skrivene konotacije – kaže.

Osim neizbježnih pop art i punk-rock referenci, najčešće prisutnih tek na formalno-stilskoj razini, važan dio Gopčeve likovne slagalice čine i različiti animirani i strip junaci koji se iznova ili po prvi puta afirmiraju također tijekom šezdesetih i sedamdesetih godina prošlog stoljeća. Iako Davor Gobac na svojim slikama ne citira likove nabrajane u tamošnjem prvom glazbenom broju (Volim crtane filmove), dinamičnim siluetama i raznovrsnim marker-bojama pokazuje otvorenu privrženost prema klasičnom animiranom naslijeđu. Riječ je ponajprije o radovima Walta Disneyja, Williama Hanne i Josepha Barbere, ali i njima bliskih epigona – u Hrvatskoj prisutnih na nekad iznimno popularnom Cartoon Networku.

U nepreglednom nizu asocijacija koje prizivaju Gopčevi „animirani“ radovi jedna misao ipak prevladava i objedinjuje dosad nabrojane elemente njegova likovnog izraza. Riječ je o djetinjstvu koje na realnoj i simboličkoj razini možda i najprikladnije definira prezentirani slikarski opus: na realnoj utoliko što autor rođen 1964. godine makar i samo formalno rekapitulira sebi bliske i drage životne epizode (kako su manjim dijelom spomenute ranije), a na simboličkoj utoliko što prikazani eksterijeri i likovi odišu autentičnim slikarskim doživljajem.

Gopčeve eskapade, naime, na maštovit i zabavan način recikliraju visoko urbanizirane i otuđene zone odrastanja, formirajući zaigrane i nesputane te nerijetko humoristične i buntovne krajolike pune života, riječi su Ivana Kokeze.

12 fotografija

POGLEDAJTE
GALERIJU