Bernstein je za portal Psychology Today otkrio koji su to razlozi i ponudio savjete za rješavanje problema, kako do prekida ne bi uopće ni došlo.

Problematične misli i prekid komunikacije

'Toksične misli, poput: 'S tobom je nemoguće komunicirati', mogu ozbiljno ugroziti svaki odnos', tvrdi psiholog. Ovakve misli često proizlaze iz frustracije i bespomoćnosti, posebno kada parovi ne uspiju izraziti svoje potrebe na način koji druga strana može razumjeti. Takav prekid komunikacije stvara prostor za zamjeranje i nerazumijevanje.  

Osvrnuo se na istraživanje psihologa Johna Gottmana koji je otkrio da su parovi, koji koriste kritiku, obrambeni stav, prijezir i odbijanje, često skloniji prekidima. Takvo ponašanje često proizlazi iz toksičnih misli koje partnere navode da se gledaju kao suparnici, a ne kao tim.

Bernstein savjetuje da takve negativne misli zamijenite konstruktivnim stavovima, poput: 'Jedan dio mene osjeća frustraciju, ali drugi je spreman razumjeti zašto je moj partner ovako reagirao'. Priznavanjem različitih perspektiva smanjuje se krivnja i potiče suradnički pristup.

Neriješeni konflikti i nagomilane zamjerke  

Svi parovi povremeno se suočavaju s nesuglasicama, ali nesposobnost za učinkovito rješavanje sukoba vodi do prekida. Kada partneri 'guraju' probleme pod tepih ili izbjegavaju suočavanje, neriješeni problemi samo rastu, stvarajući emocionalni zid.

Studija objavljena u časopisu The Journal of Marriage and Family pokazala je da su parovi koji izbjegavaju izravno rješavanje konflikata podložniji nezadovoljstvu u vezi. Nije važan broj sukoba, već način na koji ih parovi rješavaju. 'Učenje sudjelovanja u teškim razgovorima bez optuživanja ili povlačenja ključno je za zdravlje veze', objašnjava psiholog.

Njegov savjet je da parovi odvoje vrijeme svaki tjedan za miran razgovor o neriješenim problemima. 'Dogovorite se da se fokusirate na rješenja, umjesto ponavljanja starih nesporazuma. To drži konflikte pod kontrolom i sprječava ih da postanu izvor ozbiljnih zamjerki', dodaje on.

Emocionalna ili fizička udaljenost

Kada emocionalna ili fizička intimnost počne opadati, to može biti znak dubljih problema u vezi. Emocionalna udaljenost često nastaje kada se jedan ili oba partnera osjećaju zapostavljenima, usamljenima ili nedovoljno cijenjenima. S druge strane, fizička intimnost može opasti zbog stresa, neriješenih konflikata ili zdravstvenih problema.  

Problem smanjenja intimnosti ne događa se iznenadno; često je riječ o procesu u kojem partneri počinju živjeti paralelne živote umjesto zajedničkog. Psiholog savjetuje da parovi prioritiziraju aktivnosti koje ih povezuju, čak i ako je to samo tjedna šetnja ili zajedničko kuhanje večere. Mali izrazi nježnosti, poput držanja za ruke ili komplimenata, mogu značajno pomoći u obnavljanju emocionalne i fizičke bliskosti.

Različiti životni ciljevi ili vrijednosti

Parovi prečesto zanemaruju važnost usklađivanja svojih životnih ciljeva i vrijednosti na početku veze. S vremenom, razlike u prioritetima mogu stvoriti značajnu napetost, osobito kod odluka oko financija, karijere ili planiranja obitelji. Takva veza može biti vrlo naporna svima uključenima te se partneri mogu osjećati kao da ono što žele drugoj osobi nije dovoljno važno. 

Ono što Bernstein savjetuje jest da u vezi 'vodite otvorene razgovore o budućim ciljevima i vrijednostima što ranije te redovito obnavljajte te razgovore. Životne okolnosti se mijenjaju, kao i prioriteti ljudi. Pronađite zajednički temelj i dogovorite se o zajedničkim kompromisima'.