Tomislav Augustiničić
U subotu ispred Azimuta predstavljanje dobitnika pjesničke rezidencije 'Vesna Parun'
Kultura | Autor: Š.I. | 06.08.2024 u 19:24
Nakon tri rezidentice, na otok Zlarin poslali smo mladog književnika Tomislava Augustinčića gdje ga je na smještaj primio Hrvatski centar koralja Zlarin.
"Za ovogodišnju rezidenciju „Vesna Parun", pjesnik i etnolog Tomislav Augustinčić imao je najoriginalnije, u stvaralačkom smislu najintrigantnije, a u svakom slučaju slojevito i sustavno napisano motivacijsko pismo. Augustinčić sretno spaja etnografiju i pjesništvo, odnosno poziciju znanstvenika i umjetnika, a planirani rad u rezidenciji čvrsto naslanja na otok Zlarin i njegove tradicije, na crvenilo koralja čijim su se izlovom Zlarinjani u prošlosti bavili te na pjesništvo Vesne Parun, u kojem zbirka Koralj vraćen moru postaje metafora za nju samu i njezinu smrt te je svojevrstan moto pjesničkog bivanja na Zlarinu", naveo je, među ostalim, tročlani žiri u obrazloženju zašto baš Augustinčić.
Ni ove godine dvotjedna književna rezidencija na otoku Zlarinu, gdje Augustinčić boravi zahvaljujući Ministarstvu kulture i medija RH te Grada Šibenika, neće proteći bez javnog predstavljanja autora ispred Azimuta u srcu Šibenika.
Tomislava Augustinčića njegovim riječima upoznajte u subotu 10. kolovoza od 11 sati na green stageu ispred Azimuta. Moderatorica je Živana Podrug, dugogodišnja novinarka i jedna od članica žirija.
Čekamo vas, a dotad otkrivamo što Tomislav radi na otoku:
"Zlarin je predivan otok i sada, na početku izmaka prvog tjedna što sam na ovoj rezidenciji, mogu potvrditi koliko je boravak na njemu u sklopu ove rezidencije inspirativan i produktivan. Jako je teško pričati i pisati, barem meni, o procesu pisanja dok je u tijeku. Dnevni raspored dirigiran je kretanjem dnevnog svjetla i ostalim ritmovima otoka, no u ovih prvih pet dana utabao sam dnevnu rutinu rada, sakupio prve dojmove u bilješke i fotografije i zapisima u "pjesničkom" i "etnografskom" dnevniku. Plan mi je, počevši s ovim vikendom, malo dublje zaroniti, u potrage za priče o zlarinskom koraljarstvu - volio bih razgovarati s Zlarinjanima čiji su očevi bili koraljari, pričati sa vlasnicima koraljarnica na otoku, detaljno iščitati svaki detalj Centra koralja. Čitao sam ovih dana znanstvene članke o povijesti koraljarstva, o koraljnom nakitu, općenito o europskoj devetnaestostoljetnoj fascinaciji koraljima, ali i o ekološkoj šteti koje je prouzročila; sve se počinje povezivati u jedno živo tkivo o toj fascinantnoj crvenoj“, poručio je Augustinčić.