Spiralni ciklus
U Knjižnici izloženi radovi Borisa Demura: 'Intuitivno je prihvaćao sve moderne prakse te ih obradio na svoj način'
Kultura | Autor: F.Z. | 17.10.2023 u 12:53
Na izložbi je predstavljeno sedam od ukupno petnaest platna iz ciklusa Spiralni slikarski ples, nastalih 1995. i 1996., predstavljenih na 23. međunarodnom bijenalu u São Paulu 1996. te još dva platna manjih dimenzija iz 2005., također iz spiralnog ciklusa. Radovi pripadaju zbirci Vladimira Slavičeka.
- Ovo je bio jedan sretan spoj između zgrade i slika koje se u njih izlažu u smislu da je ideja bila da se napravi spiralno stepenište u zgradi. Ove slike su iz spiralnog ciklusa Borisa Demura, avangardnog hrvatskog slikara, nakon što je već prošao konceptualizam te se ubraja u avangardu. Interesantno je da su slike rađene otiscima prstiju ruku i to je također spirala u svakom tom otisku prsta – kazao nam je kolekcionar Vladimir Slaviček.
Demur je diplomirao slikarstvo i grafiku na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. Bio je član Grupe šestorice autora. Nakon konceptualističkog razdoblja i radova tzv. primarnoga slikarstva posvetio se motivu spirale, koji je slikao u brojnim maštovitim inačicama (Spirale čitanja).
Otisak ruke, taj stvaran i autentičan čin, koji u sebi sadrži svemir, postaje tako njegov osnovni alat, a od 1988. ustaljeni način rada. I sastavni je njegov dio. U tom kontekstu jasnije se može prepoznati i doživjeti otisak otvorene šake umočene u boju, makaronske crteže, a nadasve dječje prvo šetanje, žvrljanje i istraživanje bojom u razdoblju prije prikazivanja vanjskog svijeta.
- Boris Demur je slikar, postkonceptualni umjetnik i multimedijalni umjetnik, performer, teoretičar, buntovnik i humanist te je jedan od najintrigantnijih suvremenih likovnih umjetnika. Kao jedan od najradikalnijih i najprovokativnijih protagonista suvremene hrvatske likovne scene, više od 40 godina nečuvenom je energijom stvarao na domaćoj likovnoj sceni. Spirala je bila njegova mantra i molitva te svakodnevni ritual. Radio je to tako da je otiskivao svoje dlanove, ruke, noge i cijelo tijelo. Intuitivno je prihvaćao sve moderne prakse te ih obradio na svoj način. Živio je kako je živio, a alkohol je tu bio veliki dio njegova života pa je i doprinio brzom kraju – zaključila je Zdenka Bilušić, voditeljica Centra za vizualnu kulturu Knjižnice.