U Muzeju grada Šibenika

Otvorena izložba akademskog slikara Tomislava Buntaka: Priča o arkadiji inspirirana stripom i filmom

Izložbe   |   Autor: Š.I.   |   09.03.2024 u 09:46

U Muzeju grada Šibenika otvorena je izložba akademskog slikaraTomislava Buntaka pod nazivom 'Miracle Grecque'. Kustosica izložbe Leila Topić uvodim govorom uvela je nazočne u svijet buntakove grafike. Naime, 24 bakropisa donose priču o arkadiji inspiriranu stripom, filmskom umjetnošću i indoeuropskom tradicijom.

Na izložbi najavljeno je i vodstvo kroz izložbu te razgovor s umjetnikom pa ovim putem pozivamo sve zainteresirane da se pridruže u 19 h ovom događaju.

Iz predgovora izložbe (napisala Leila Topić):

Izložbom Miracle grecque  Tomislava Buntaka predstavlja se istoimena grafička mapa koja sadrži dvadeset i pet grafičkih listova otisnutih u tehnici bakropisa s autorovim potpisom i numeriranim arapskim brojkama. 

 Riječ je o bibliofilskom izdanju kojim se slavi pedeseta obljetnica grafičkih i bibliofilskih izdanja Zbirke Biškupić (1972.-2022.), dragocjenoj i hvalevrijednoj aktivnosti kojom bibliofil i mecena Božo Biškupić promovira i afirmira grafičku umjetnost pa je stoga i razložno da je upravo on oblikovao i uredio mapu Miracle grecque. Na korici svake mape nalazi se originalan crtež olovkom. Predgovor mapi napisao je Luko Paljetak, dok je tekst Paradiso resort  napisao sam umjetnik.

“Dugo vremena više nisam vjerovao u čuda, u pravom smislu te riječi“ – zapisuje francuski filozof Ernest Renan u svojim Sjećanja iz djetinjstva i mladosti iz 1883. Međutim, ugledavši prvi put Akropolu dopisuje: „Postoji grčko čudo, nešto što je postojalo samo jednom, što nikada nije viđeno, što se više nikada neće vidjeti, ali čije će djelovanje vječno trajati“.  Miracle grecque, grčko čudo - u historiografiju uvodi upravo Renan kao sinonim za najsjajnije razdoblje atenske povijesti u 5. stoljeću prije Krista, znano još i kao Periklovo doba. 

Predstavljanjem grafičke mape Miracle grecque otvaraju se nove interpretativne niše za stvaralaštvo harmoničnih, arkadijskih odnosno mitoloških motiva kojima je Buntak zaintrigirao najšire slojeve publike. Buntakova asinkrona poetika i namjerno „nesuvremena“ ikonografija,  ponekada je pogrešno tumačena kao newageovsko nerazumijevanje vremena u kojem umjetnik stvara u kontekstima očekivane društvenoangažirane umjetničke prakse. Međutim, njegov opus valja razmatrati upravo kao kritiku  suvremene civilizacije, težnju ka posthistorijskim utopijama odnosno želju za radikalnom promjenom društva. Naime, tematska orijentacija  Buntakove mape usmjerena je k osobnoj ali i kolektivnoj potrazi za nevinošću, za autentičnošću i za jednostavnijim, sigurnijim i nehijerarhijski uređenim prostorima unutar širih granica modernog svijeta.  Buntakovi „plemeniti divljaci“ i moćne putene heroine  pregovaraju o mogućoj arkadijskoj sadašnjosti dovođenjem prošlosti u budućnost – pokazujući da bi naš svijet i dalje mogao biti harmonično čudesan, upravo kao i grčko čudo Periklova doba.

15 fotografija

POGLEDAJTE
GALERIJU

Podijeli:        

// PROMO

// IZ KATEGORIJE

//   FOTO GALERIJE

//   VIDEO