Tijekom komunikacije na ime povrata uloženog novca, nepoznata osoba je zatražila od oštećene potrebne informacije o njenom bankovnom računu, nakon čega je ustupljenim podacima s njenog računa izvršeno više novčanih transakcija, čime joj je pričinjena materijalna šteta od više desetaka tisuća eura.

Policija upozorava građane da budu oprezni sa svojim osobnim podacima te da ne ustupaju nepoznatim osobama podatke o broju bankovne kartice, PIN broju i troznamenkastom CVV broju na poleđini bankovne kartice. Isto tako ne bi trebali ustupati preslike svojih dokumenata i bankovnih kartica. U slučaju zlouporabe bankovne kartice građani bi trebali odmah obavijestiti banku koja im je izdala karticu, a ako su oštećeni kaznenim djelom ili posumnjaju u mogućnost počinjenja kaznenog djela, potrebno je obavijestiti policiju na broj 192.

Važno je skrenuti pažnju i na različite oblike elektronske pošte kojima vas nepoznate osobe obavještavaju o velikom nasljedstvu, mogućnošću brze i lake zarade, a kupnja preko interneta, ukoliko niste oprezni, može biti rizik i svatko može nasjesti na prijevaru.

Opreza nikada dosta i sa SPAM porukama, lažnim pozivima ili možda čak ucjenama jer iza njih se nalaze prevaranti, odnosno osobe koje vam imaju namjeru otuđiti novac, piše N1.

“Uzimajući u obzir način izvršenja, najčešće se pojavljuju sljedeće vrste prijevara na internetu i putem interneta”, kažu u Policijskoj upravi zadarskoj i potom nabrajaju o kojima se radi, a prenosimo ih u cijelosti:

1. Krađe identiteta (samostalno kazneno djelo ili pripremna radnja):
Vishing – krađa identiteta pozivom: telefonska prijevara u kojoj počinitelji zovu i pokušavaju navesti sugovornika da otkrije svoje osobne, financijske ili sigurnosne podatke ili da im uplate novčana sredstva.

Phishing – mrežna krađa identiteta lažnim porukama e-pošte: počinitelji šalju lažne poruke e-pošte kojima pokušavaju navesti primatelja na dijeljenje osobnih, financijskih ili sigurnosnih podataka.

Smishing – krađa identiteta SMS-om:
– pokušaj je počinitelja da dođu do osobnih, financijskih ili sigurnosnih podataka putem tekstualne poruke.

Krađa osobnih podataka – vaše osobne informacije prikupljaju se kroz kanale društvenih medija.

2. CEO prijevara / direktorska prijevara:
– počinitelji se predstavljaju da su rukovoditelji ili nadređeni u organizaciji i prijevarom navode djelatnike da uplate novčani iznos na njihov račun ili da neovlašteno doznače novac s poslovnog računa.

3. BEC (Business Email Compromise) prijevara ili prijevara s računima:
– počinitelji se predstavljaju da su klijenti/dobavljači i navode djelatnike trgovačkog društva da plate buduće račune na drugi bankovni račun.

4. Krivotvorene internetske stranice banaka:
– koristi se lažna e-pošta banke (ili tvrtki za dostavu) s poveznicom na krivotvorenu mrežnu stranicu. Jednom kada neka osoba klikne na poveznicu, koriste se razne metode prikupljanja financijskih i osobnih informacija. Stranica izgleda kao i prava mrežna stranica uz nekoliko sitnih razlika. Aktualni oblik ovih prijevara je kada oglašavate prodaju putem oglasnika, počinitelji traže od vas informacije o računu, kreditnoj kartici, kako bi “uplatili” traženi iznos za vaš oglašeni predmet.

5. Romantične prijevare:
– počinitelji se pretvaraju da su zainteresirani za romantičnu vezu. One se obično događaju na mrežnim stranicama za upoznavanje, a varalice često koriste društvene medije ili e-poštu za uspostavljanje kontakta.

6. Investicijske prijevare i prijevare u online kupovini:
– počinitelji navode osobe da misle da su na tragu pametnog ulaganja, poput ulaganja u virtualne valute ili im daju “izvrsnu” lažnu online ponudu za kupovinu nekog proizvoda.

7. Ransomware računalni programi – napadi na računala i podatke:
– kada su vaši podaci na računalima kriptirani te im više niste u mogućnosti pristupiti, a na vašu adresu elektroničke pošte dostavljena je ucjenjivačka poruka kojom nepoznate osobe traže uplatu iznosa u virtualnim valutama u zamjenu za pomoć u otključavanju podataka. To su zlonamjerni programi koji se distribuiraju od strane nepoznatih osoba, a usmjereni su na građane, različita trgovačka društva, tijela državne vlasti i pravne osobe s javnim ovlastima, s ciljem pribavljanja protupravne financijske koristi.