"Hrvatski hoteli u izvrsnosti imaju dobre rezultate, posebice oni s pet zvjezdica, no poželjno bi bilo i da imamo više luksuznih hotela i inovativnih turističkih proizvoda te da svi u turizmu rade zajedno u tom smjeru jer gost želi platiti više za više. O tome se vodi računa i u budućim strateškim dokumentima", kazala je direktorica sektora za turizam HGK Andreja Vukojević na forumu HGK o izvrsnosti u turizmu.

Dodala je da i HGK to već godinama prati i najbolje nagrađuje nagradama Turistički cvijet za kvalitetu.

Dekanica opatijskog hotelijerskog fakulteta Sandra Janković na tom je forumu iznijela da su se cijene u hotelima od 2019. do 2022. dosta povećale u hotelima od četiri i pet zvjezdica, za razliku od onih s tri, i to za oko 23 posto, ali i da su to hoteli koji su u tom razdoblju imali i najveću iskorištenost kapaciteta.

"Unatoč izazovima porasta cijena i troškova, pogotovo rada, zadnje dvije godine najbolji hoteli su najbolje i radili, dostižući i gotovo istu razinu prihoda po sobi kao i 2019., dok je to kod onih sa manje zvjezdica znatno manje", kazala je Janković, navodeći i da ako želimo biti izvrsni u turizmu moramo imati i usluge kao u zemljama odakle nam najviše dolaze gosti, poput kartičnog plaćanja.

Da u tome ima puno prostora za napredak smatra i direktorica Visa Hrvatska Renata Vujasinović, koja vjeruje da će se to u zemlji proširiti i s ulaskom u eurozonu jer će to mnogima "biti jednostavnije od nošenja i plaćanja kovanicama koja su jako teške".

Ljudi i destinacija najvažniji

Hotelijer Ivan Kuret iz grupacije luksuznih domaćih hotela Stories i menadžerica zagrebačke Esplanade Melida Bešić upozorili su pak da su za izvrsnost najvažniji ljudi i da to uprave prepoznaju te ih o temi izvrsnosti dobro informiraju, educiraju, ali i dobro plate.

Kao top tri kategorije za izvrsnost po ocjenama gostiju su soba, lokacija i usluga (ljubaznost), a ravnatelj Instituta za turizam Damir Krešić ocijenio je važnom i destinaciju, jer po njemu ni izvrsni hoteli neće moći dobro funkcionirati u destinacijama koje ne misle i ne rade na svom razvoju, te da ima i dosta kompanija koje ulažu u prostor gdje rade.

"Gosti se nikada ili vrlo rijetko žale na smještaj, hotel i drugo, ali ih zato po našim istraživanja jako smeta nedostatak parkinga i gužve u prometu. Slaba povezanost obale i otoka, neuređene plaže, nedostupnost osobama s invaliditetom i to treba popraviti", naglasio je Krešić.

Promjena koncepta "full of life" u 2023.

Slično misli i konzultant Eulogio Bordas iz tvrtke THR iz Barcelone koja je sa konzultantima Sinišom Topalovićem i Božom Skokom iz tvrtki Horwath i Millenium promocija sa HTZ-om izrađivao novi Strateško marketinški operativni plan hrvatskog turizma (SMOPHT), kojemu je cilj novo brendiranje Hrvatske za bolju tržišnu poziciju u svjetskom turizmu.

Direktor HTZ-a Kristjan Staničić najavio je i da će se u sklopu toga plana iduće godine mijenjati i komunikacijski koncept "full od life", koji je u primjeni od 2014. po njemu dobro iskorišten, ali je vrijeme za zaokret, radi privlačenja gostiju koji nisu usko vezani samo za ljeto nego žele dolaziti cijele godine.

Topalović smatra da je i tu pravi put kvaliteta i da Hrvatska sa svim što ima i planira napraviti u turizmu u svijetu može "igrati u puno višoj ligi" te da treba i puno hrabrije promovirati i kvalitetu i druge prednosti koje ima, dok je Skoko tu naveo i hrvatsku baštinu.

Svima je zahvalila ministrica turizma i sporta Nikolina Brnjac, naglasivši da su za taj plan svi puno radili, ali i cijeli sektor za ovu sezonu, bez čega ne bi bila tako uspješna.