Naime, danas je njezin odvjetnik Ivan Gržić zatražio izdvajanje tih dokaza kao nezakonitih. Zahtjev je uložen nakon što je obrana dobila priliku preslušati tajne snimke razgovora u koje je Rimac krajem 2019. upala. Nakon toga, odmah je izdan nalog da se i nju počne tajno pratiti i prisluškivati, piše Ana Raić za N1.

Je li bilo drugog načina?

Obrana od ranije tvrdi da su istražitelji trebali krenuti nekim metodama kojima se manje zadire u privatnost osumnjičene osobe, odnosno ispitati ondašnju državnu tajnicu ili zatražiti izlist njezinih telefonskih kontakata.

Ovako su se, suprotno praksi Europskog suda za ljudska prava, odmah odlučili na najinvazivniju metodu zadiranja u privatnost Josipe Pleslić koja se tada još prezivala Rimac.

Poruke u kojima je i AP

Njezine poruke, među kojima su i one u kojima se spominje AP, poslužile su USKOK-u da ju optuži zbog sumnjivog guranja projekta Vjetropark Krš-Pađene, zbog sređivanja državnih stručnih ispita, te pogodovanja u slučaju Sveučilišta u Zadru.

Osim toga, te su se poruke našle i u sudskom spisu protiv Gabrijele Žalac koju europsko tužiteljstvo tereti u aferi softver.