Prijedlog da se umijeće plovidbe latinskim i oglavnim jedrima duž hrvatske obale proglasi zaštićenim nematerijalnim kulturnim dobrom potpisalo je 57 udruga, ustanova, muzeja, kalafata, škverova i brodogradilišta koji njeguju hrvatsku tradicijsku maritimnu baštinu iz svih jadranskih županija.

"Rješenje Ministarstva kulture i medija vrlo je velika stvar za našu maritimnu baštinu, tradicionalne vrijednosti i za očuvanje latinskog jedrenja u Hrvatskoj. Iznimno sam zadovoljan jer smo se prvi put zajednički izborili, svih 57 nositelja, za ovo priznanje", izjavio je Hini predsjednik Udruge Korčulanka iz Korčule Dinko Foretić.

Dodao je i kako zahvaljuje svima koji su prepoznali o čemu je riječ i pomogli da se ostvari dugogodišnja želja svih zaljubljenika i štovatelja hrvatske maritimne baštine.

Rješenjem Ministarstva kulture i medija svi potpisnici prijave postali su nositelji nematerijalnog kulturnog dobra.

Umijeće plovidbe latinskim i oglavnim jedrima, kako se navodi u Registru kulturnih dobara, podrazumijeva umijeće upravljanja plovilom korištenjem snage vjetra. Osim znanja povezanih s opremanjem broda i upravljanjem jedrom pa time i plovilom (navigacija), te poznavanja karakteristika vjetrova i geografije mora, umijeće jedrenja uključuje niz drugih vještina i znanja: poznavanja materijala pogodnih za izradu jedra, krojenje jedra, izradu jarbolja i snasti, kormila i ostale opreme.

Uz praktična znanja, umijeće plovidbe latinskim i oglavnim jedrom uključuje poznavanje maritimnog leksika te vjerovanja i društvene prakse kojima se pokušavala osigurati sigurnost na moru.

Najraniju potvrdu latinskog jedra na području Hrvatske nalazimo kod Donjeg Humca na otoku Braču, u Crkvi sv. Luke, na zidnim prikazima koji datiraju s kraja 11. i početka 12. stoljeća.

Opremanje i upravljanje brodicom s jedrima umijeće je koje se prenosi iskustveno unutar zajednice i obitelji, a jedrenje tradicijskim jedrima je popularno duž cijele jadranske obale.

Nositelji su okupljeni najčešće u udruge posvećene očuvanju pomorske baštine, njima se pridružuju i poneki jedriličarski klubovi s posebnim sekcijama ili godišnjim programima posvećenima valorizaciji i prijenosu tradicijskog jedrenja.

Nematerijalna vrijednost kulturnog dobra ogleda se prije svega u procesima izgradnje pomorskog identiteta na hrvatskoj obali: neprekidnom prijenosu vještine plovidbe tradicijskim jedrima, tehnikama gradnje plovila s jedrima, izradi i čuvanju jedara, nazivlju i obredima.