Kupci u trgovinama svakodnevno vide to skoro na svemu, najviše na hrani, a ponajviše na povrću. Za povrće su neki još lani rekli da je praktički postalo skuplje od mesa pa se donekle obrnuo i smisao čuvene statističke sarme kojom se opisuje prosječni standard i kupovna moć građana: Jedni jedu kupus, drugi meso, a u prosjeku svi jedemo sarmu. Ispada da je danas kupus veći luksuz od mesa.

Nedavno je objavljeno kolike su trgovačke marže kod nas. Na svježem voću i povrću čak su 29,9 posto.

“Preskupo je jer malo proizvodimo”

Miroslav Kuskunović, stručnjak za hranu i poljoprivredu marže na voće i povrće smatra “užasno visokima” i s obzirom na njih i nisku domaću proizvodnju, očekuje da će cijene povrća ostati visoke.

“Cijene su visoke jer sami malo proizvodimo. Naša samodostatnost u povrću je između 50 i 60 posto. Dakle, proizvodimo tek polovicu naših potreba. A sve dok imamo malu vlastitu ponudu ovisni smo o uvozu. To je jedan problem, a drugi su previsoke marže naših trgovačkih lanaca. Već sam ranije govorio da na tržištu vlada korporativna pohlepa”, ističe.

Kuskunović kaže da kao potrošač u našim trgovinama i trgovačkim lancima vidi da je ponuda voća i povrća katastrofalna, piše N1.

“U nekim industrijskim kategorijama to nije konzumno voće i povrće. A cijene su visoke, što na neki način znači da nas trgovci ponižavaju onime što nam nude. Očito je da na stranim tržištima kupuju ono što je tamo na rasprodajama. Da imamo veću vlastitu proizvodnju, ponuda bi bila bolja, time i kvaliteta. A i cijene bi bile povoljnije”, tvrdi ovaj poljoprivredni stručnjak.

Suša najviše naštetila lisnatom povrću

Vjekoslav Budanec, predsjednik Zajednice udruga hrvatskih povrćara kaže da su ovoljetne visoke temprature napravile štetu na povrću, nekom veću nekom manju.

“Tko nije navodnjavao, njemu je šteta skoro stopostotna. Pogotovo na istoku Hrvatske gdje tri mjeseca nije bilo kiše. Tko je navodnjavao, uspio je spasiti nešto od uroda. Ovogodišnji su prinosi definitivno manji od planiranih”, napominje.

Ljetošnji ekstremni vremenski događaji najviše su pogodili lisnato povrće.

“Kada je ekstremna suša, najviše podbaci urod lisnatog povrća poput salate, radiča i sličnog. Plodovito povrće poput paprike i rajčice, lakše podnosi visoke temperature i donekle može izdržati uz navodnjavanje. No, prinosi su manji i na tom povrću”, kaže Budanec.

“Ne treba očekivati pad cijena povrća”

Sve se to odražava na cijene povrća u trgovinama koje su konstantno visoke.

“One su visoke za kupce, ali za prodavatelje su niske jer su troškovi jako visoki. Sve u svemu, za očekivati je da će cijene povrća biti više. Treba još vidjeti što će biti s kulturama koje se beru u jesen, poput poriluka, kelja, mrkve i drugih. No ne treba očekivati da će cijene padati jer nemamo viška tih proizvoda”, kazao je Budanec.