Najstarija državljanka Hrvatske je žena od 108 godina koja živi u Zagrebačkoj županiji. Najviše stogodišnjaka živi u Gradu Zagrebu (59) te Splitsko-dalmatinskoj (31) i Zadarskoj županiji (19).

Očekivano, među građanima starima stotinu i više godina premoćno pretežu žene, čiji je životni vijek inače dulji, jer je među 244 osobe starije od 100 godina samo 37 muškaraca, tako da je Joža Manolić koji će u ožujku napuniti 103 godine izuzetak kad je o muškarcima koji dožive tako visoku dob riječ.

Hrvatskih građana iza kojih je točno stoljeće života ima najviše – njih 133, zatim 70 osoba broji 101 godinu, 21 osoba ima 102 godine, osam ih ima 103 godine, po četiri osobe su u dobi od 104 i 105 godina, te tri osobe imaju 106 godina.

Najmanje stogodišnjaka imaju Međimurska i Virovitičko-podravska županija, samo po 2, a Varaždinska, Koprivničko-križevačka i Vukovarsko-srijemska županija broje svega po 3 osobe starije od 100 godina.

Da u Hrvatskoj nije uobičajeno, a ni lako doživjeti stotu, pokazuju i podaci Državnog zavoda za statistiku iz lanjske publikacije ‘Žene i muškarci u Hrvatskoj’ prema kojoj je prosječna starost umrlih žena u 2020. godini bila 80,7 godina, a muškaraca 73,8 godina.

Inače, najdugovječniji na svijetu su Japanci kojima je prosječni životni vijek čak 85,3 godina. Kao razlozi njihove dugovječnosti, uz zdravu prehranu, navode se zdrave svakodnevne aktivnosti poput vrtlarstva, uzgoja ljekovitog bilja i provođenja vremena u zajedničkim druženjima, piše novinarka Večernjeg lista Dijana Jurasić.