Vodeći se procjenama da 10 posto odrasle populacije u svijetu ima određeni stupanj kronične bubrežne bolesti, procjenjuje se da je u Hrvatskoj kroničnih bubrežnih bolesnika do 300 000. Prema podacima Hrvatskog registra nadomještanja bubrežne funkcije, u Hrvatskoj godišnje oko 600 novih bolesnika treba dijalizu ili transplantaciju bubrega. Oko 4.000 kroničnih bubrežnih bolesnika liječi se jednim od oblika nadomjesnog bubrežnog liječenja.

Kronična bubrežna bolest značajno je socioekonomsko opterećenje i za bolesnika i za društvo te je jedna od najskupljih bolesti za zdravstvene sustave, s troškom koji se procjenjuje na 140 milijardi EUR godišnje u Europi, istaknuo je predsjednik European Kidney Health Alliance (EKHA)  prof. dr. sc. Raymond Vanholder. Za ovu je prigodu predstavio inicijativu Američkog udruženja bubrežnih bolesnika „DESETLJEĆE BUBREGA“ (The Decade of Kidney ™- AAKP) koju u EU provodi EKHA. Riječ je o inicijativi  osmišljenoj da ujedini zajednicu oko "središnje ideje" globalne zdravstveno-političke prioritizacije bubrežne bolesti. Pretpostavlja se kako će između 2020. i 2030. godine bubrežni bolesnici svjedočiti ubrzanoj evoluciji skrbi koja zbog brojnih izazova mnogima neće biti pravovremeno dostupna ili pokrivena zdravstvenim osiguranjem što će ostaviti traga na ishodima liječenja. Stoga je potrebna odlučna akcija!

Upravo iz tog razloga je Health Hub, kao jedinstveni regionalni think tank za zdravstvo i zdravstvenu industriju u suradnji sa Školom narodnog zdravlja Andrija Štampar Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, u okviru Svjetskog dana bubrega pokrenuo Special Policy Report s najrelevantnijim dionicima zdravstvenih politika na području kronične bubrežne bolesti, kako bi podržao misiju i ciljeve inicijative „Desetljeće bubrega“ “ (The Decade of Kidney ™- AAKP) / EKHA u Hrvatskoj, uz brojne institucionalne partnere, stručna udruženja, udruženja pacijenata i zdravstvenu industriju.

„Kronična bolest bubrega pogađa otprilike jednog od deset Europljana te se očekuje da će taj alarmantno visok broj još rasti. Kao što svi znamo, tipični čimbenici rizika poput dijabetesa i hipertenzije postaju sve prisutniji. Ako tome dodamo spoznaje tijekom pandemije COVID- 19, svi pacijenti s kroničnim bolestima u većem su riziku od ozbiljnog tijeka infekcije, pa tako i kronični bubrežni bolesnici. Upravo je tematika kronične bubrežne bolesti jedan od ciljeva predstavljenih inicijativa Europske komisije „Healthier Together“ i EU4Health, a indirektno i kroz EU Beating Cancer Plan (eliminacija rizičnih čimbenika)“, istaknula je dr. Stella Kyriakides, povjerenica Europske komisije za zdravlje u obraćanju Europskom parlamentu na temu potrebe prioritizacije kronične bubrežne bolesti.

Prof. dr. sc. Ranko Stevanović, voditelj Službe za javno zdravstvo je kao delegat ravnatelja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo na Policy panelu Health Hub-a istaknuo kako je kronična bubrežna bolest česta bolest koja uvelike doprinosi smrtnosti te je još uvijek važan i nedovoljno prepoznat javnozdravstveni problem. „U dugotrajnom i progresivnom slabljenju bubrežne funkcije, u početnim stadijima često nema simptoma ili budu neprepoznati budući da se razvijaju polako i postupno. Pravovremeno otkrivanje i prevencija uz dostupne testove i organizirane probire su vrlo važni!“, istaknuo je prof. dr. sc. Stevanović. 

Predsjednica Hrvatskog društva za bubreg NEFRO.HR Hrvatskog liječničkog zbora, prof. dr. sc. Nikolina Bašić Jukić opisala je terapijske inovacije na horizontu kojima možemo smanjiti ili spriječiti fatalne ishode kronične bubrežne bolesti: „Mi ipak u posljednjim godinama, nakon velikog zatišja u nefrologiji nakon što su otkriveni ACI inhibitori koji su poboljšali ishode bubrežnih bolesnika, dugo, dugo nismo imali nešto novo u nefrologiji. Danas imamo nove terapije poput SGLT2 inhibitora, koji itekako mogu pridonijeti poboljšanju ishoda bubrežnih bolesnika. Ono što mi vidimo je njihov benefit kod usporavanja kronične bubrežne bolesti, što nažalost još nije prepoznato od strane regulatora u RH za sve potrebite indikacije te se nadamo da će to biti uskoro.“ 
Prof. Bašić Jukić istaknula je važnu suradnju obiteljskih liječnika i specijalista koji skrbe o kroničnim bubrežnim bolesnicima, predstavivši i najnoviji priručnik kojeg je NEFRO.HR publicirao za liječnike obiteljske medicine posvećen upravo kroničnoj bubrežnoj bolesti.

Doc. dr. sc. prim. Valerija Bralić Lang, specijalistica obiteljske medicine s Katedre za obiteljsku medicinu Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu istaknula je kako možemo poboljšati ishode liječenja uz dostupne terapijske inovacije, osvrnuvši se na paradoks kako pacijenti koji imaju kroničnu bubrežnu bolest (bez dijabetesa i srčanog zatajenja) još uvijek nemaju pravo na terapiju koja odgađa progresiju njihove bolesti i smanjuje kardiovaskularne rizike: „Uvažavajući povezanost nepovoljnih kardiovaskularnih ishoda oboljelih od kronične bubrežne bolesti, troškove liječenja osoba na dijalizi ili koje imaju transplantirani bubreg, ali i činjenice da značajan broj oboljelih nema progresivni oblik bolesti i ne treba liječenje nefrologa te ih može i mora redovito pratiti liječnik obiteljske medicine, upravo je važno da se i u toj najvećoj skupini pacijenata provode sve mjere kojima se usporava progresija bolesti i kardiovaskularni rizik. Smjernice jasno navode, uz niz mjera poput promjene nepovoljnih životnih navika i optimalnu kontrolu arterijskog tlaka, navode i uključivanje novih terapija poput tzv. SGLT2 inhibitora u prvoj liniji liječenja kronične bubrežne bolesti, međutim nama u Hrvatskoj nisu dostupni za ovu indikaciju.“

Prof. dr. sc. Mario Laganović, predsjednik Hrvatskog društva za nefrologiju, dijalizu i transplantaciju Hrvatskog liječničkog zbora te liječnik obiteljske medicine dr.  Goran Lazić, predstavili su odličnu i korisnu digitalnu aplikaciju za određivanje stanja bubrežne funkcije. Ako vam je poznata vlastita vrijednost kreatinina, u aplikaciji „Provjeri svoju bubrežnu funkciju“  možete dobiti informaciju o stanju svoje bubrežne funkcije.

Tijekom Health Hub-ove serije događanja, akademik Bojan Jelaković, prof. dr. sc. Ingrid Prkačin, predsjednica Saborskog odbora za zdravstvo i socijalnu politiku dr. Renata Sabljar Dračevac, prof. dr. sc. Mirjana Kujundžić Tiljak (ravnateljica ŠNZ), mr. sc. Dražen Jurković (direktor UPUZ-a), Dejan Lakovski (direktor AstraZeneca Balkan) te klinički farmaceut mag. Goran Perković istaknuli su važnost adresiranja nejednakosti u dostupnosti kvalitetnoj dijagnostici i suvremenom liječenju, kako na razini država članica EU, tako i unutar same Hrvatske u različitim regijama. Usuglasili su potrebu koordinacije i digitalne transformacije komunikacije primarne i bolničke razine zdravstva, kao i dostupnosti inovativnih terapija u trenutku kada njihova primjena ima najbolje humane, kliničke i ekonomske ishode (sprječavajući smrtne ishode, dijalizu ili transplantaciju).

Na tragu europskih inicijativa i zdravstveno-političkih preporuka europarlamentarne grupacije MEP Group for Kidney Health (u kojoj sudjeluju i hrvatski eurozastupnici Karlo Ressler i Biljana Borzan), svi partneri Health Hub-a su bili suglasni i pozvali na akciju: potrebno je osnažiti inicijativu #HealthierTogether (Europska komisija) s naglaskom na kroničnu bubrežnu bolest; potrebno je poboljšati preventivne politike i unaprijediti ranu dijagnozu uz poboljšanje suradnje primarne i bolničke zdravstvene razine; svim kroničnim bubrežnim bolesnicima (neovisno gdje žive) je potrebno osigurati pravovremenu dostupnost kvalitetnim, suvremenim i troškovno učinkovitim terapijskim inovacijama; kroničnu bubrežnu bolest potrebno je staviti na vrh europske istraživačke agende te investirati u nove terapije.