U Hrvatskoj godišnje manje od deset maloljetnih osoba zatraži promjenu spola u Matici rođenih osoba, istaknula je u četvrtak predstavnica Ministarstva zdravstva Marija Pečanac na sjednici saborskih odbora, održanoj na temu porasta broja transrodne djece i mladih ljudi. 

"U Matici rođenih maloljetnih osoba nije evidentiran veliki broj takvih postupaka. U 2020. bila su četiri zahtjeva, u 2021. šest i 2022. sedam zahtjeva maloljetnih osoba", rekla je Pečanec dodavši da su svi zahtjevi pozitivno riješeni.

U najavi sjednice tvrdi se da broj takvih slučajeva raste - od 16 slučajeva 2015. godine do 184 tijekom 2021. te 133 slučaja do kraja kolovoza prošle godine.

Oporbena ljevica, zajedno s dijelom stručnjaka koji su trebali sudjelovati u njezinu radu, napustila je sjednicu tvrdeći da se "barata lažnim brojevima transrodnih osoba i nepostojećim dijagnozama".

Također su zamjerili organizatorima što su omogućili sudjelovanje "kvazistručnjacima poput Željke Markić ili Hermana Vukušića".

Psihijatar Herman Vukušić pak smatra da su "trendovi u Hrvatskoj zabrinjavajući, a posebno je velik porast dijagnoza u populaciji tinejdžerica".

"Kod većine transrodnih adolescenata manifestiraju se brojne druge smetnje - depresivnost, suicidalnost, samoozljeđivanje i proboj psihotičnih smetnji. No, često te dijagnoze nisu prijavljene na pravi način i zato HZJZ o tome nema podatke", rekao je Vukušić.

Ocijenio je kako je riječ o društveno uvjetovanoj dijagnozi, koju prati iznimna popularnost društvenih mreža, a porast je uočen prvenstveno kod djevojčica, koje su u tinejdžerskoj dobi jedna od najranjivijih skupina.