U nekomercijalnom smještaju se ne naplaćuje usluga noćenja, a vlasnici kuća ili stanova za odmor turističku pristojbu plaćaju paušalno te su i obvezni sebe i sve osobe koje noće u kući ili stanu (članovi obitelji, rodbina, prijatelji) prijaviti u sustav za prijavu i odjavu turista eVisitor Hrvatske turističke zajednice (HTZ), iz kojeg DZS preuzima podatke o nekomercijalnom turističkom prometu i dalje ih statistički obrađuje.

Domaći manje dolazili i noćili u kućama i stanovima za odmor

Po tim podacima, od ukupnog prometa u nekomercijalnom smještaju 2021. gotovo 76 posto dolazaka i 56,4 posto noćenja odnosi se na strance, kojih je prijavljeno u taj smještaj došlo pet posto više nego 2020., ili njih 353,1 tisuća, ali su ostvarili tri posto manje noćenja ili 5,7 milijuna.

I domaći su u nekomercijalnom smještaju ostvarili manje noćenja nego u 2020., za 16 posto ili 4,4 milijuna, a po prijavama u eVisitoru, došlo ih je i pet posto manje u taj smještaj, odnosno 113,1 tisuća.

Iako se tu radi o nekomercijalnom smještaju, takvim rezultatima je to i jedina vrsta smještaja u Hrvatskoj 2021. u kojoj su boravili i noćili turisti, a koja je zabilježila manji turistički promet, tj. manje i domačih i stranih noćenja.

U taj je smještaj lani došlo 37 tisuća Slovenaca, koji su ostvarili 2,6 milijuna noćenja. Po tome su bili daleko najbrojniji i s najviše noćenja u kućama i stanovima za odmor u Hrvatskoj među svim turistima ostalih nacija, koji su bili u tom smještaju.

Slijede ih Nijemci i turisti iz Bosne i Hercegovine sa 640 tisuća i 634 tisuće noćenja, a u prvih deset zemalja, čiji su turisti u tom smještaju ostvarili sto i više tisuća noćenja, su još tradicionalna i bliža tržišta Srbije, Austrije, Češke, Mađarske, Poljske, Italije i Slovačke.

Zadarska županija i Kvarner s najviše nekomercijalnih noćenja

Pritom iz DZS-a u istraživanju o tom prometu ne navode usporedbe prometa s tih i drugih tržišta u nekomercijalnom smještaju sa 2020., što ne navode ni za pojedine županije, nego samo podatke o dolascima i noćenjima za 2021., po kojima je Zadarska županija s 36 posto od svih noćenja u tom smještaju na prvom mjestu.

Druga je Primorsko-goranska sa 26 posto od ukupnih noćenja, dok je treća Istra sa 15 posto od ukupnih noćenja u nekomercijalnom smještaju.

Slijede Šibensko-kninska županija na čijem je području 2021. u kućama i stanovima za odmor ostvareno 8,2 posto noćenja od ukupnih u tom nekomercijalnom smještaju, Splitsko-dalmatinska s gotovo sedam posto noćenja te Dubrovačko-neretvanska s četiri posto, dok je od jadranskih županija Ličko-senjska s najmanjim udjelom od četiri posto u ukupnim noćenjima.

No, toliko nemaju ni sve ostale županije u Hrvatskoj zajedno, jer je udjel noćenja u nekomercijalnom smještaju kod svih ostalih bio tek 0,2 posto.

Ono što DZS u tom istraživanju još ne navodi je broj kuća, apartmana i stanova za odmor (smještajnih jedinica i sl.) u kojima je zabilježen taj nekomercijalni turistički promet 2021., a napominju i da na kvalitetu rezultata istraživanja znatno utječe disciplina prijavljivanja i odjavljivanja boravka osoba u nekomercijalnim smještajnim objektima te rad inspekcijskih tijela koja nadziru tu pojavu.