"Još uvijek ne možemo reći da je covid obična viroza jer je i dalje proglašena pandemija na svjetskoj razini. Osim toga, i dalje imamo prosječno dvije do tri zaražene osobe koje preminu, većinom 's covidom'", izjavila je Hini zamjenica ravnatelja HZJZ-a Ivana Pavić Šimetin, tri godine nakon potvrđenog prvog slučaja zaraze 25. veljače 2020. godine.

Hrvatska je prošla dug put u borbi s novom zarazom, da bi danas, prema zadnjem izvješću Nacionalnog stožera od 20.veljače, imala svega devet novih potvrđenih slučajeva zaraze.

Zbog povoljne epidemiološke situacije i smanjenog interesa javnosti, Stožer je donio ovoga tjedna odluku da će se podaci o zaraženima objavljivati jednom tjedno.

"Izgledno je da bi Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) ovoga proljeća mogla proglasiti kraj pandemije, no to će ovisiti prvenstveno o situaciji u Kini, u kojoj je eskalirala zaraza nakon ukidanja 'nulte' tolerancije. U međuvremenu se pokazalo da su sojevi koji cirkuliraju u Kini već prisutni i u drugim zemljama", kaže Pavić Šimetin.

Ipak, dodaje, Kina sada ne predstavlja neku ugrozu, pa su ukinuta ograničenja za dolaske putnika iz Kine u Hrvatsku. Povoljna situacija u svijetu mogla bi dovesti do proglašenje kraja pandemije, nakon što ju je WHO proglasio 11. ožujka 2020., kaže Pavić Šimetin.

U Hrvatskoj dominira omikron soj i njegove podvarijante. Zadnja je evidentirana pojava kraken podvarijante, no pokazalo se da se svaki novi soj širi sve brže, ali i da ima sve blažu kliničku sliku. Manji je pritisak na bolnice te je manje umrlih.

Nakon pojave omikrona početkom 2022., u Hrvatskoj su ukinute i sve epidemiološke mjere osim zaštitnim maski u zdravstvenim ustanovama i domovima za starije.

Interes za cijepljenje je vrlo mali, a u zadnje vrijeme najviše se cijepe osobe zbog putovanja izvan Europe i radnici na kruzerima.

U zadnjem izvješću Stožera navodi se kako je u Hrvatskoj 19. veljače utrošena tek jedna doza cjepiva, pri čemu ni jedna osoba nije cijepljena prvom dozom.

Cjepivo protiv covida, međutim, i dalje stiže u Hrvatsku, a Pavić Šimetin ističe da je najsretnija situacija kada ga se uspije donirati putem COVAX mehanizma, većinom u afričke zemlje. No, i tamo se smanjio interes za cijepljenjem, koji je i inače bio mali.

Stoga nam ostaje problem njegova skladištenja i uništavanja, sa čime se suočavaju i druge zemlje.

U protekle tri godine Hrvatska je prošla dug put borbe sa zarazom koja se u proljeće 2020. širila eksponencijalnom brzinom. Od prvog slučaja 25. veljače do 27. ožujka imali smo već više od 500 potvrđenih slučajeva, a prvi smrtni slučaj od covida u Hrvatskoj dogodio se 18. ožujka. 

Tijekom trogodišnje pandemije u Hrvatskoj je od covida umrlo gotovo 18.000 osoba, a zaraženo je bilo ukupno nešto više od 1.268.000 osoba. 

Prvu godinu pandemije obilježio je proljetni lockdown, online nastava, zabrana zadržavanja na ulicama, e-propusnice za napuštanja prebivališta i boravišta. Stroge restrikcije bile su na snazi od kraja ožujka do sredine svibnja, nakon čega je uslijedilo postupno popuštanje. 

S obzirom da nije bilo ni lijeka niti cjepiva za novu bolest, s nestrpljenjem se očekivala  prva isporuka Pfizerova cjepiva, koja je u Hrvatsku stigla krajem prosinca 2020. Hrvatska je tada bila na vrhuncu drugog vala širenja zaraze, dnevno je umiralo preko 90 ljudi, a broj novozaraženih iznosio je preko 4500.  

U proljeće 2021. vladao je veliki interes za tek dospjelo cjepivo, pa se stajalo u redovima na cijepnim punktovima. Vladu se tada kritiziralo za nedostupnost cjepiva, ali situacija se ubrzo promijenila. Naručene su velike količine cjepiva, no interes će postajati sve manji.

Zaraza se razbuktavala u valovima, ovisno o mutiranju virusa. U četvrtom valu epidemije, od kolovoza do prosinca 2021., prevladavala je delta varijanta.

Vrhunac četvrtog vala epidemije u Hrvatskoj zabilježen je 10. studenoga 2021. godine sa 7315 novozaraženih u jednom danu, no početkom 2022. prekretnicu u razvoju epidemije donijela je postupna dominacija omikron varijante, koja se brzo širi, ali većinom ne izaziva teže kliničke slike.

Uvođenje epidemioloških mjera pratili su od jeseni 2020. i prosvjedi korona-skeptika, protivnika obaveznog nošenja maski i svih ostalih mjera zaštite od epidemije.